Diplomat Derek Chollet otkrio u knjizi 'Put prema Daytonu'

Washington je Hrvatima i Bošnjacima 1995. poručio koje srpske teritorije ne smiju osvojiti u vojnoj ofenzivi u BiH

Washington je Hrvatima i Bošnjacima 1995. poručio koje srpske teritorije ne smiju osvojiti u vojnoj ofenzivi u BiH
21.11.2023.
u 22:00
Na Dayton se najviše pozivaju u Banjoj Luci te je službeni praznik u entitetu. Istodobno, Washington ih optužuje za njegovo kršenje
Pogledaj originalni članak

Zračna baza američke vojske Wright-Patterson​ u Daytonu u saveznoj državi Ohio mnogo je poznatija zbog navodnog "hangara 18" i projekta "Blue Book" posvećenog pokusima i projektima vezanim uz izvanzemaljce, a na današnji dan prije 28 godina tamo su okončani pregovori zaraćenih strana u Bosni i Hercegovini te je potpisan dugoočekivani mir, piše Večernji list BiH.

Taj projekt administracija Billa Clintona dugi je niz godina predstavljala kao jedan od najuspješnijih još od okončanja hladnoga rata. Naime, nakon 21-dnevnih pregovora, u kojima su sudjelovali predstavnici hrvatske, srpske i bošnjačke strane iz BiH te čelnici Republike Hrvatske i Srbije, postignut je sveobuhvatan sporazum o miru. To je uključivalo i novi Ustav zemlje koji se do danas, osim tek jedne intervencije, nije mijenjao, dok su se pak brojni procesi odvijali u posve drukčijem smjeru nego što su to zacrtali arhitekti Daytona. Ponajprije Richard Holbrooke​.

Presudne pobjede na terenu

Derek Chollet, aktualni posebni savjetnik američkog državnog tajnika Antonyja Blinkena, u to je vrijeme bio u doticaju sa svim posredovanjima te imao na uvid sve što je administracija u Washingtonu radila kako bi se postigao mir na prostoru bivše Jugoslavije. Iz State Departmenta su ga zamolili da napiše sveobuhvatnu povijest daytonskih mirovnih pregovora. Uobličio ju je u izdanju "Put do Daytonskog sporazuma - Studija o američkom državnom umijeću". Govoreći o procesu koji je prethodio, navodi što smatra ključem uspjeha ovih pregovora: "Ovi su pregovori uspjeli zbog skupa četiri čimbenika: prvo, NATO-ova kampanja bombardiranja protiv bh. Srba; drugo, uspjeha hrvatske i bosanske vojske; treće, odluke da se pregovori pojednostave forsiranjem Miloševića da govori uime bosanskohercegovačkih Srba i oslanjajući se na muslimansko-hrvatsku Federaciju; te četvrto, domišljatost i upornost (i ponekad jedinstvena moć uvjeravanja) glavnog američkog pregovarača Richarda Holbrookea i njegov talentirani 'leteći tim'". Chollet tvrdi kako su zapravo srpske snage isprovocirale ovakvo rješenje jer su prekršile "Londonska pravila" napadom na Sarajevo, što je, po njemu, jedan od razloga zašto je Daytonski proces uspio. "Bosanskohercegovačke Srbe je uzdrmala kontinuirana zračna kampanja. Uz bombardiranje, 'psihološka ravnoteža se promijenila', napisala je kasnije Madeleine Albright. Bosanskohercegovački Srbi nisu mogli više djelovati nekažnjeno, dok NATO-u više nije bilo zabranjeno koristiti svoje snaga. Ova uporaba sile dala je Holbrookeovu šatl-timu prednost od prethodnih kada su izostali diplomatski napori", naveo je Chollet svjedočeći na temelju deklasificiranih dokumenata američke administracije te na temelju navoda ključnih ljudi američke politike toga vremena. Pri tome se koristila taktika povremenih bombardiranja srpskih položaja, odustajanja i ponavljanja još žešćih odgovora. "Gledajući unatrag, ova vojna odlučnost imala je presudan utjecaj na pregovore tijekom najmanje dva trenutka: kada je Milošević kovao 'Pismo patrijarha' nedugo nakon početka bombardiranja; i dva tjedna kasnije, kada su bosanskohercegovački Srbi pristali na uvjete prekida vatre", navodi Chollet u knjizi. Ništa manje važno, po američkom diplomatu, donijele su i "hrvatsko-muslimanske vojne pobjede na terenu". Naveo je kako su pobjede započele na području jugozapadne Bosne te se nastavile Olujom. "Srpski vojni gubici psihološki su promijenili situaciju. Također su povećali pritisak na Miloševića da postigne dogovor. Nije se suočio samo s izgledima da njegovi partneri izgube sav teritorij koji su osvojili nego i da se destabilizira unutarnja situacija zbog velike izbjegličke krize koju su izazvale tisuće Srba koji su od borbi pobjegli u Srbiju", ističe Derek Chollet u knjizi "Put do Daytona". Nije, međutim, cijela priča s hrvatskom ofenzivom išla glatko.

Upozorenje Tuđmanu

Chollet tvrdi kako je Clintonova administracija isprva bila zabrinuta zbog posljedica hrvatske ofenzive na Srbe, upozoravajući predsjednika Franju Tuđmana i njegove pomoćnike u srpnju 1995. da ne napadaju Krajinu zbog straha od pokretanja šireg balkanskog rata. "No, nakon munjevitog uspjeha Hrvatske, brzo su shvatili da je kampanja išla u njihovu korist", tumači se u knjizi. To je zahtijevalo da se američki pregovarači prilagode novim okolnostima te su morali uspjehe na bojnome polju kombinirati u zahtjevima i porukama koje su slali Beogradu, Zagrebu i Sarajevu. "Američki pregovarači improvizirali su svoj pristup koji odgovara onome što se događalo na terenu i više puta tražen (s određenim uspjehom) kako bi se utjecalo na strategiju bojnog polja, koordinirajući s Hrvatima i Bošnjacima koji će teritorij uzeti i, što je još važnije, upozoriti ih da određena područja trebaju biti zabranjena", iskreno navodi američki diplomat. "Krajem rujna, kako su se uspjesi vojne kampanje smanjivali i tenzije između 'saveznika' Muslimana i Hrvata rasle, Amerikanci su natjerali strane da prekinu svoje operacije i pristanu na prekid vatre", ističe Chollet. On je, međutim, uvjeren kako "sama sila nije okončala bosanskohercegovački rat". Ponajprije je to bila kombinacija sile i diplomacije. Važnim Chollet smatra i da su predstavnici Srba iz BiH isključeni iz izravnih pregovora te da je sve prebačeno na Miloševića koji je bio između izbora mrkve i batine, odnosno smanjivanja sankcija ili nastavka izolacije Beograda. Jednako važan za uspjeh Daytona, za razliku od drugih posredovanja, tvrdi Chollet, bio je jedinstven pristup Holbrookea i ljudi iz administracije u Washingtonu toga vremena. Gotovo 30 godina poslije, gotovo zvuči apsurdno, najviše se na Dayton poziva srpska strana u BiH. A zbog "kršenja" Daytona najviše ih proziva Washington.

Pogledajte na vecernji.hr

Još nema komentara

Nema komentara. Prijavite se i budite prvi koji će dati svoje mišljenje.