Čelnik HDZ-a Bosne i Hercegovine Dragan Čović ocijenio je u Mostaru kako je došlo "apsolutno vrijeme" za preispitivanje Daytonskog mirovnog sporazuma, komentirajući objavu bivšeg savjetnika američkog predsjednika za nacionalnu sigurnost generala Michaela Flynna, koji je na društvenoj mreži X pozvao na preispitivanje postojećih političkih i sigurnosnih aranžmana.
Izborne i ustavne reforme
General Flynn, koji je visoku dužnost obnašao u prvom mandatu predsjednika Donalda Trumpa, naveo je kako "ne treba samo Daytonski sporazum ponovno razmotriti već i cijelu Povelju NATO-a", istaknuvši kako se dvadeset i prvo stoljeće suočava s ogromnim izazovima te da se nova ekonomska i vojna partnerstva moraju ozbiljno sagledati. Flynna se i dalje smatra osobom bliskom američkoj administraciji. Upitan o toj objavi, Čović je rekao da je nestabilnost u Bosni i Hercegovini prisutna od završetka rata 1995. godine te da postojeći ustavni i izborni okvir nije donio trajnu stabilnost. - Apsolutno je vrijeme - odgovorio je na pitanje je li trenutak za preispitivanje Daytona. - Jasno je da to sami ne možemo uraditi. Bez potpore najjačih administracija u svijetu to je gotovo nemoguće. Čini mi se da je osjećaj kod većine da je pravi izvor kriza u Bosni i Hercegovini upravo taj - rekao je Čović na konferenciji za novinare u Mostaru.
Naglasio je kako su nužne izborne i ustavne reforme kako bi se osigurala puna ustavna jednakopravnost triju konstitutivnih naroda. Posebno je istaknuo pitanje izbora članova Predsjedništva BiH i funkcioniranja domova naroda. - Već neke aktivnosti idu u tom smjeru da se vrlo jasno kratkoročno riješi pitanje Izbornog zakona, da više nikad ne mogu preglasavati Hrvate i birati dva bošnjačka člana Predsjedništva - rekao je, dodajući da će, bude li potrebno, "eventualno trebati redefinirati i Ustav BiH".
Govoreći o europskom kontekstu, Čović je rekao kako se u javnosti pogrešno interpretira nedavna Rezolucija Vijeća Europe usvojena na zasjedanju Parlamentarne skupštine u Strasbourgu. - Ne znam iz kojih je razloga netko pustio u medije rezoluciju za 2024. godinu pa je napravio zabune. Rezolucija koja je objavljena u cijelosti sa svojim zaključcima upravo upućuje na potrebu onoga što mi već dugo pričamo - rekao je Čović. Prema njegovim riječima, dokument jasno poručuje da Bosna i Hercegovina, želi li otvoriti "snažna vrata Europske unije", mora redefinirati određene unutarnje odnose.
- Mora osigurati zaštitu prava legitimnim izborima članova Predsjedništva i domova naroda legitimnih predstavnika konstitutivnih naroda - rekao je Čović, dodajući da se "po istom tom modelu može iščitati i puno drugih stvari" iz rezolucije. Čović je najavio intenziviranje međunarodnih aktivnosti HDZ-a BiH, uključujući posjete Bruxellesu i Washingtonu. - Imali smo zajednički sastanak s otpravnikom poslova Sjedinjenih Američkih Država, kao i s predstavnicima unutar Europske unije, gdje su sve ove teme bile na dnevnom redu - rekao je. Dodao je kako se do kraja drugog ili početkom trećeg mjeseca očekuje posjet Bruxellesu na najvišoj razini, kao i aktivnosti kroz Europsku pučku stranku. Govoreći o unutarnjem političkom trenutku, Čović je rekao kako je riječ o izbornoj godini u kojoj se dio političkih aktivnosti vodi "pod plaštom izbornih potreba", što dodatno opterećuje odnose i otežava rješavanje ključnih pitanja stabilnosti, reformi i funkcioniranja institucija.
Poslovni segment priče
Uz političke teme, Čović je opširno govorio i o razgovorima s američkim poslovnim ljudima i diplomatima, navodeći kako je projekt "Južna plinska interkonekcija" ishodište šireg procesa koji traje gotovo godinu dana. - Što se tiče južne plinske interkonekcije, ona je izvorište čitavog procesa koji traje možda i godinu dana - rekao je, podsjetivši kako je ranije zagovarao drukčije rješenje u vezi s operatorom projekta. - Stvari su se promijenile toliko da danas precizno razgovaramo o kompanijama iz SAD-a koje imaju interesa, čak bih kazao u manjem dijelu za Južnu plinsku interkonekciju, a mnogo više za ovaj drugi dio - rekao je Čović. Dodao je kako će projekt ići "dinamičnije nego do sada" te da će Vlada Federacije BiH morati mijenjati Zakon o Južnoj plinskoj interkonekciji, kao i da će u iduća dva do tri mjeseca trebati sklopiti sporazum između BiH i Republike Hrvatske. Prema njegovim riječima, američki partner koji je iskazao interes želi nastupiti kao koncesionar projekta i povezati plinsku infrastrukturu Hrvatske i BiH, ali i razviti širi regionalni sustav.
- Partner ima ambiciju da taj proces, odnosno ta infrastruktura, pokriva istočni dio Europe. Značajan dio istočnog dijela Europe, istočno od nas, pa i sjeverno - rekao je Čović, naznačivši kako bi plinovod kroz BiH imao tranzitnu ulogu. U istom paketu američki investitori zainteresirani su i za izgradnju triju plinskih elektrana snage po 400 megavata u Mostaru, Kaknju i Tuzli, kao i za preuzimanje koncesija nad zračnim lukama u Mostaru i Sarajevu. - Razgovori oko Zračne luke u Mostaru već su počeli - rekao je Čović, dodajući da je iskazano zanimanje i za cestovne projekte, uključujući Jadransko-jonski koridor i dionice koridora Vc kroz Hercegovinu.
Čović je zaključio da dugoročni dolazak američkog kapitala kroz koncesije u trajanju od 20, 30 ili 50 godina predstavlja važan čimbenik stabilnosti. - Kad ovdje dođe američki kapital, to područje postaje predmet zaštite svake vrste i tada možemo s malo više povjerenja gledati u vrijeme ispred sebe - rekao je.