Time je otvorio put povratku privremenog izuzeća od europskih pravila o privatnosti elektroničkih komunikacija.
Mjera je vrijedila od 2021. do travnja ove godine, a sada je Europski parlament usvojio izmijenjeni tekst jer nije prošao pokušaj odbacivanja stajališta Vijeća EU.
Riječ je o privremenom rješenju koje vrijedi do 3. travnja 2028., dok institucije EU nastavljaju pregovore o trajnoj Uredbi za sprječavanje i borbu protiv seksualnog zlostavljanja djece na internetu. Treba napomenuti da mjera nije obvezna za platforme i ne daje vladama izravan pristup porukama, a Europski parlament usvojio je i amandman kojim želi zaštititi end-to-end enkripciju, piše Index.
Što je sada prošlo?
Privremena mjera omogućuje aplikacijama i internetskim platformama da dobrovoljno analiziraju komunikaciju korisnika kako bi otkrile materijale seksualnog zlostavljanja djece i pokušaje vrbovanja djece na internetu. Zagovornici tvrde da je mjera nužna kako se ne bi stvorila pravna praznina u borbi protiv seksualnog zlostavljanja djece.
Kritičari, s druge strane, upozoravaju da se time ponovno otvara prostor za masovni nadzor privatnih poruka i da se zaštita djece koristi kao opravdanje za slabljenje prava na privatnost. Ova odluka ne znači da je usvojena trajna uredba, nego da je privremeno izuzeće koje platformama dopušta dobrovoljni masovni nadzor poruka opet prošlo u Europskom parlamentu dok se o trajnom zakonu još pregovara.
Parlament je ranije tražio ograničeniju verziju
Europska komisija predložila je produljenje privremene mjere do 2028. godine. Europski parlament u ožujku je glasao protiv takvog produljenja, tražeći kraće trajanje mjere i uži opseg, uz jače zaštitne mehanizme za privatnost korisnika.
No Vijeće EU je 2. srpnja usvojilo izvorni prijedlog Komisije. Zbog toga je postupak došao u drugo čitanje u Europskom parlamentu. Da bi Parlament odbacio ili izmijenio stajalište Vijeća o Chat Controlu, bila je potrebna apsolutna većina od 360 glasova.
Za odbacivanje je glasalo 276 zastupnika, protiv je bilo 286, a 30 ih je bilo suzdržano. Budući da nije bilo većine za odbacivanje izmijenjenog stajališta, usvojen je tekst Vijeća s dva amandmana Europskog parlamenta. Drugim riječima, privremena mjera za dobrovoljni masovni nadzor poruka prošla je u Europskom parlamentu.
Važna razlika u odnosu na stajalište Vijeća jest to što je Europski parlament usvojio i amandman kojim želi zaštititi end-to-end enkripciju. Prema tom amandmanu, privremena mjera ne bi se primjenjivala na komunikacije koje su bile, jesu ili će biti zaštićene end-to-end enkripcijom, odnosno na komunikaciju kojoj mogu pristupiti samo pošiljatelj i primatelj.
Zašto je Chat Control sporan?
Chat Control je kolokvijalni naziv za europski paket pravila kojima se želi spriječiti i suzbiti seksualno zlostavljanje djece na internetu. Prijedlog je godinama jedan od najspornijih digitalnih zakona u EU, a glavni prijepor je pitanje mogu li države, uz obrazloženje zaštite djece, otvoriti vrata nadzoru privatne digitalne komunikacije.
Protivnici upozoravaju da bi se time mogla narušiti privatnost milijuna građana koji nisu ni za što osumnjičeni. Posebno ističu problem šifriranih komunikacija, lažnih prijava i mogućnosti da se jednom uveden sustav nadzora kasnije proširi i na druga područja.
Zagovornici mjere tvrde da bez takvih alata platforme neće moći učinkovito otkrivati i prijavljivati materijale seksualnog zlostavljanja djece, vrbovanje maloljetnika i seksualnu ucjenu. Prema njima, cilj nije opći nadzor građana, nego omogućavanje platformama da nastave koristiti alate koji su već bili dopušteni privremenim izuzećem.
Države članice odustale od obveznog nadzora
Krajem 2025. godine države članice usuglasile su stajalište o novoj uredbi. U toj su verziji odustale od obveznog nadzora privatnih poruka, nakon snažnih kritika zbog mogućeg masovnog nadzora građana.
Ipak, privremena mjera sada je korak bliže povratku jer trajno rješenje još nije doneseno. To znači da se pitanje nadzora poruka nije zatvorilo, nego se nastavlja paralelno na dvije razine: kroz privremeno izuzeće i kroz pregovore o trajnoj uredbi Chat Control.
HDZ podržao mjeru
Hrvatski eurozastupnici iz HDZ-a, Karlo Ressler, Sunčana Glavak, Davor Ivo Stier, Željana Zovko, Tomislav Sokol i Nikolina Brnjac, glasali su za povratak privremene mjere. U priopćenju su poručili da su željeli izbjeći pravnu prazninu u borbi protiv zlostavljanja djece.
"Podržali smo široko prihvaćeno rješenje koje je bilo na snazi prethodnih godina jer smatramo da ne smije postojati pravna praznina koja bi zlostavljačima olakšala pristup žrtvama", naveli su HDZ-ovi zastupnici. Naglasili su da se, prema njihovu tumačenju, ne radi o uvođenju obveznog nadzora poruka.
Dodali su da se o kontroverznoj uredbi Chat Control tek treba pregovarati i da se zauzimaju za "razumne, učinkovite i razmjerne mjere" uz zaštitu prava na privatnost.
Bosanac: Privatnost mora ostati siguran prostor
Gordan Bosanac, eurozastupnik Zelenih i Možemo!, glasao je protiv. Kritizirao je EPP, europsku političku grupaciju kojoj pripada HDZ, tvrdeći da je ponovno glasanje progurano po principu "glasat ćete dok ne izglasate ono što mi želimo".
Bosanac smatra da sigurnosne službe trebaju prvo identificirati sumnjive korisnike, a tek ih potom nadzirati. "Sigurnosne službe prvo moraju identificirati sumnjive korisnike te ih potom nadzirati, a ne obratno", rekao je Bosanac.
Upozorio je i da je tijekom ranije primjene ove uredbe gotovo polovica prijavljenih komunikacija bila potpuno legalna, što pripisuje lošim algoritmima. "Svi imamo pravo na privatnost, jer privatnost mora ostati siguran prostor našeg ljudskog identiteta", poručio je.
Bartulica: Zaštita djece ne smije biti izgovor
Protiv je bio i Stephen Nikola Bartulica iz Europskih konzervativaca i reformista. Poručio je da zaštita djece mora biti prioritet, ali da se ne smije koristiti kao opravdanje za narušavanje temeljnih prava građana.
Bartulica smatra da policija i pravosuđe trebaju provoditi ciljane istrage protiv kriminalaca na temelju sudskih naloga, umjesto da se omogućuje širok nadzor privatnih poruka. Upozorio je i da bi ovo privremeno izuzeće moglo postati presedan za trajno slabljenje prava na privatnost u Europskoj uniji, piše Index.
Što slijedi?
Privremena mjera prošla je u Europskom parlamentu, ali postupak još nije sasvim završen jer se o parlamentarnim amandmanima mora očitovati Vijeće. Europske institucije nastavljaju pregovarati o trajnoj uredbi koja bi trebala dugoročno urediti borbu protiv seksualnog zlostavljanja djece na internetu.
Stajalište Europskog parlamenta s usvojenim amandmanima sada ide Vijeću, koje ima tri mjeseca da ih prihvati ili odbaci. Ako Vijeće ne prihvati sve amandmane, slijedi postupak mirenja.
Ključno pitanje ostaje isto: kako zaštititi djecu na internetu, a da se pritom ne uvede sustav koji bi omogućio širok nadzor privatnih poruka građana.