Građane Bosne i Hercegovine gotovo svakodnevno dočekaju sve veće cijene namirnica na policama supermarketa. I dok se građani već odavno bore protiv ekonomskih vjetrenjača plaćama koje ne mogu pokriti ni trećinu potrošačke košarice, cijene nastavljaju divljati. Svaka promjena na tržištu, od cijena goriva i sirovina do plaća zaposlenih, koristi se kao povod za rast cijena, a građane koji su se već odrekli svega bez čega mogu najviše zabrinjavaju poskupljenja hrane. Sudeći prema procjenama, borbi za preživljavanje ne nazire se kraj.
Građani ogorčeni
- Užasno, mi umirovljenici smo više gladni nego siti. Dok platim režije, nemam ni za lijekove. To je užas koji se ne može opisati. Nitko se ne obazire, svatko sebi. Žalosno... - žali se umirovljenica. - Ogorčeni smo kao svi građani. Ne znam kako ljudi dalje mogu živjeti ovako - ističe domaćica. Jedan građanin zaključio je da “građani i trebaju trpjeti”. - Ali neka trpe građani kad su budale, zašto jednom ne ustanu pa pokažu da više ne može tako. Naučili su valjda šutjeti i trpjeti pa neka trpe i dalje - poručio je. Portali diljem Europe pišu o visokim cijenama na Jadranu. Na našu žalost, mi neke artikle plaćamo još i skuplje. Kako je vrijeme godišnjih odmora, a ljetna sezona se zahuktala, tako brojne građane zanima kakve su cijene na Jadranu... Danima unatrag čitamo kako je u Hrvatskoj skupo, pa nisu ni rijetke situacije da turisti ostaju šokirani cijenama na hrvatskom primorju i mijenjaju ga drugim, mnogo povoljnijim destinacijama. Međutim, da nije sve baš tako kako se u javnosti spominje, svjedoče i čitatelji portala Depo koji su se ovih dana zatekli u Dalmaciji. U jednoj od većih i poznatijih trgovina u samom središtu Splita 500 grama nektarina stoji 1,19 eura (2,30 KM), što je manje nego kod nas... Na tržnicama, ali i u tržnim centrima u BiH kilogram nektarima stoji od 5 do 7 KM. Osim nektarina, jeftinije su i trešnje pa za 500 grama treba izdvojiti 2,69 eura (oko 5,30 KM), što znači da se kilogram može kupiti za 10 KM. U usporedbi s cijenom iz tržnog centra u BiH, to je jeftinije za gotovo 50%. Jer je u isto vrijeme kilogram trešanja u BiH iznosio vrtoglavih 15,95 KM. Sladoled na samoj Rivi platit ćete dva i pol eura, ali, sudeći prema fotografiji, količina je i više nego “poštena” - odgovara veličini gotovo tri “naše kugle”. Pojedinim cijenama iznenađeni su i građani koji su posjetili Makarsku. - U nedjelju smo otišli na dan na Makarsku rivijeru. S obzirom na to da smo kasno krenuli s plaže, odlučili smo jesti u Makarskoj jer smo kući trebali stići kasno. Pozitivno su nas iznenadile cijene na brodu u Makarskoj. Porcija skuše stoji 10 eura, lignji 13, a odrezak od tune 15 eura. Pa ništa nije jeftinije večerati ni u Mostaru - ističu. Iako se često misli da su cijene u zapadnoeuropskim državama značajno više nego kod nas, stvarnost u nekim slučajevima pokazuje suprotno.
Više nego zanimljivo
Ekipa portala radiosarajevo.ba je u trgovini u Beču usporedila cijene proizvoda koje svakodnevno viđamo i na policama bh. prodavaonica, a rezultati su i više nego zanimljivi. Primjerice, staklenka ajvara u Beču se može kupiti već za 1,99 eura (3,89 KM), dok kvalitetniji brendovi dosežu cijenu do 3,99 eura (7,80 KM). U BiH cijene istih ili sličnih proizvoda dosežu i 6,40 KM, što je znatno više, posebno ako se uzme u obzir prosječna kupovna moć. Omiljena grickalica mnogih - Mogyi sjemenke bundeve u austrijskoj su trgovini koštale 0,86 eura (1,68 KM), i to u akcijskom pakiranju “2 + 1 gratis”. U BiH se jedan komad istog proizvoda plaća čak 1,95 KM. Choco biscuit, popularni čokoladni keks, u Beču je dostupan za 1,79 eura (3,50 KM), dok se u domaćim trgovinama prodaje za 2,20 KM. Ove usporedbe još jednom otvaraju pitanje kako je moguće da su u zemljama s višim plaćama i većim standardom neki proizvodi jeftiniji nego u BiH. Građani se sve češće žale na rast cijena i “uvozne” iznose domaćih artikala, dok se akcije i pogodnosti sve rjeđe viđaju. Je li do uvoznih marži, visokih poreza ili nepostojanja kontrole tržišta? Cijene hrane rasle su u cijelom svijetu, međutim, kod nas se dogodilo enormno povećanje, u nekim slučajevima i 400 posto. Nerijetko proizvode plaćamo skuplje nego na Zapadu. Najviše zabrinjava poskupljenje hrane, a upravo kod nje bilježi se najveći rast. Da cijene konstantno rastu, potvrđuju i službene statistike. Građani BiH su, prema statističkim podacima, kao što su prosječna i minimalna plaća, znatno plićeg džepa nego stanovnici europskih zemalja, ali i susjedstva. To što su im primanja niža ne znači i da su im troškovi, odnosno cijene namirnica i energenata, prilagođeni toj razlici. Štoviše, cijene na policama trgovina u BiH značajno su više nego što bi se očekivalo u skladu s globalnim tokovima. Iako je prosječna plaća u BiH znatno niža nego u Njemačkoj, pojedini proizvodi nerijetko su značajno skuplji u odnosu na one u Njemačkoj.
Takva situacija dovodi do rastućeg nezadovoljstva građana, koji sve češće postavljaju pitanje zašto osnovne životne namirnice kod nas nisu jeftinije nego u državama s višim prihodima i većom kupovnom moći.