Veliki energetski potencijal BiH prepoznaju i investitori, ali sve više i kreditori

Više od 2000 sati sunčeve svjetlosti godišnje nije iskorišteno u BiH, a potencijal vjetra koristi se samo 7%

Foto
Više od 2000 sati sunčeve svjetlosti godišnje nije iskorišteno u BiH, a potencijal vjetra koristi se samo 7%
20.09.2025.
u 10:00
Službene procjene raspoloživog potencijala ne postoje, no stručnjaci ističu da su kapaciteti mnogo veći od trenutačno realiziranih projekata
Pogledaj originalni članak

Bosna i Hercegovina nema puno komparativnih prednosti u odnosu na okružje, ali ono što i strani investitori i kreditori prepoznaju kao potencijal ove zemlje je energetski sektor, uključujući obnovljive izvore energije, ali i nalazišta plemenitih metala.

Kapaciteti i energija

Tako Bosna i Hercegovina ima oko 30 posto veći godišnji kapacitet sunčeva zračenja od većine europskih zemalja, uključujući Njemačku i Poljsku. Zbog svoje klime i zemljopisnog položaja Bosna i Hercegovina ima snažan potencijal za solarnu energiju s oko 2000 sati sunčeve svjetlosti godišnje, a neke regije poput Hercegovine imaju čak oko 2400 sati sunčeve svjetlosti i količinu zračenja od 1500 kWh/m² godišnje. Fotonaponski energetski potencijal Bosne i Hercegovine iznosi 70,5 × 106 GWh ozračene energije godišnje, što je itekako zanimljiv podatak za planiranje energetskih projekata u budućnosti.

Taj potencijal još uvijek nije u potpunosti iskorišten. Službene procjene raspoloživog potencijala ne postoje, no stručnjaci ističu da su kapaciteti mnogo veći od trenutačno realiziranih projekata. Prema Nacionalnom energetskom i klimatskom planu (NEKP) Bosne i Hercegovine, do 2030. godine planirano je 900 MW velikih fotonaponskih elektrana, 92 MW industrijskih solarnih sustava, 500 MW malih sustava za potrošače - proizvođače, poznatih kao prosumeri. Razlog za nedovoljnu iskorištenost je u visokom početnom trošku ulaganja u solarne izvore energije te nedostatku pravne regulative zbog činjenice da Bosna i Hercegovina nije članica Europske unije.

Zemlja je do sada primijenila tek polovinu regulatornih promjena pri usklađivanju regulative iz područja OIE s europskom. Situacija s proizvodnjom električne energije posljednjih se nekoliko desetljeća mijenja u korist proizvodnje iz obnovljivih izvora. Međutim, u drugom desetljeću 21. stoljeća u Bosni i Hercegovini i dalje se proizvodi više od polovine (60 posto) električne energije iz ugljena, hidroelektrane daju 35 posto, a vjetroelektrane samo 2 posto. Promjene ovih omjera su spore i nedovoljne. Što se tiče energije vjetra, izvješća međunarodnog istraživačkog centra za klimu i energiju Ember, govore da su lani na svjetskoj razini u vjetroelektranama proizvedena 2304 teravatsata (TWh) električne energije, za 9,8 posto više nego godinu prije.

Time je njihov udio u ukupnoj svjetskoj proizvodnji tog energenta povećan sa 7,3 na 7,8 posto. S opsegom proizvodnje od čak 886 TWh uvjerljivo je prednjačila Kina, dok je po 54-postotnom udjelu vjetroelektrana u ukupnoj proizvodnji električne energije bez premca Danska. Bosna i Hercegovina je daleko od navedenih brojeva i postotaka jer pokazatelji Neovisnog operatora sustava u Bosni i Hercegovini govore da prošlogodišnjih 357 gigavatsati (GWh) iz vjetroelektrana čine tek dva posto ukupne bosanskohercegovačke proizvodnje električne energije. Realni potencijal za proizvodnju električne energije u vjetroelektranama kreće se oko 2000 megavati (MW) i trenutačno je iskorišten s manje od sedam posto, upozoravaju iz Bosanskohercegovačkog odbora Međunarodnog vijeća za velike električne sustave (BHK CIGRE).

Proizvodnja i potrošnja

U iduće tri-četiri godine realno se očekuje da se u pogon priključi blizu 700 MW vjetroelektrana, s godišnjom proizvodnjom energije oko dva TWh i oko 1500 MW solarnih elektrana, s godišnjom proizvodnjom od 2,1 TWh, i to najviše od privatnih kompanija. Znači, u Bosni i Hercegovini treba u idućih nekoliko godina očekivati proizvodnju od 19 TWh, dok će se potrošnja održati na godišnjoj razini nešto višoj od 12 TWh. Ovome, dakako, treba dodati i hidropotencijal Bosne i Hercegovine, koji je djelomično iskorišten, što potvrđuje podatak da se više od 30 posto električne energije u Bosni i Hercegovini proizvodi iz hidroelektrana. Ono o čemu pri razvoju energetskih projekata i korištenju energetskog potencijala BiH u budućnosti treba voditi računa je kapacitiranost elektrodistributivne i elektroprijenosne mreže. Distributivna i 110-kilovoltna (kV) prijenosna mreža su gotovo iskorišteni kapaciteti. Prostora ima još na 220 kV i 400 kV prijenosnoj mreži, a i ti kapaciteti će se relativno brzo popuniti. 

Pogledajte na vecernji.hr

Još nema komentara

Nema komentara. Prijavite se i budite prvi koji će dati svoje mišljenje.