Iza žičane ograde prostire se golema, opustošena površina zemlje. Prije nego što je Google prije nekoliko mjeseci stigao na to područje, na 330 hektara šume u blizini gradića Muhosa, u ruralnom dijelu sjeverne Finske, raslo je oko četvrt milijuna stabala. Danas ih više nema.
Nakon što je tehnološki div nezakonito iskrčio cijelo područje radi izgradnje podatkovnog centra, uklonivši pritom čak i površinski sloj tla, ostalo je samo golemo blatnjavo prostranstvo s tragovima teških strojeva, lokvama te hrpama zemlje, korijenja i grana. Stanovnici tvrde da smeđa voda koja otječe s gradilišta završava u potoku koji se ulijeva u rijeku Oulujoki, javlja Guardian, prenosi N1.
"Nema mu kraja. Proteže se unedogled", kaže Mari Annala, ekologinja iz Finske udruge za zaštitu prirode (SLL), promatrajući snimke nekadašnje šume iz drona, snimljene uz rub područja.
S čak 145 novih podatkovnih centara u različitim fazama planiranja, Finska se našla u središtu najnovijeg investicijskog vala tehnoloških kompanija. Osim relativne geopolitičke i geološke stabilnosti te obilja zemljišta, posebno je privlačnom čini hladna klima, koja omogućuje uštedu energije.
Ranije ovog mjeseca finsko Tijelo za izdavanje dozvola i nadzor (LVV) naložilo je Googleu privremenu obustavu radova u Muhosu i na još jednoj lokaciji, oko 100 kilometara jugoistočno, u selu Otanmäki. Razlog je to što kompanija nije provela potrebne procjene utjecaja na okoliš prije potpune sječe šume.
Vijest je izazvala široko nezadovoljstvo javnosti i pokrenula nacionalnu raspravu o tome kakvu bi ulogu Finska, ako ikakvu, trebala imati u globalnoj utrci za izgradnju podatkovnih centara potrebnih za praćenje ubrzanog razvoja umjetne inteligencije.
Prošlog tjedna direktor Googlea za Finsku Antti Järvinen ispričao se zbog krčenja šuma, ali je ustvrdio da je kompanija postupala "u skladu s tadašnjim najboljim razumijevanjem zakonodavstva".
Googleov projekt vrijedan 13 milijardi eura
Muhos i Otanmäki dio su Googleova projekta infrastrukture za umjetnu inteligenciju vrijednog 13 milijardi eura, koji je izazvao kritike Donalda Trumpa. Američki predsjednik radije bi da se ti centri grade u SAD-u te je javno pozvao kompaniju da preispita svoju odluku.
Riječ je o najvećem projektu te vrste u povijesti Finske.
Finska vlada, koja je provela velika smanjenja javne potrošnje, poticala je ulaganje. Prošlog mjeseca, kada su predstavljeni Googleovi planovi, premijer Petteri Orpo izjavio je da je privlačenje investicija "glavni prioritet" te da se "vrijednost podatkovnog gospodarstva proteže daleko izvan izravnih ulaganja".
Poručio je da će sporazum s Googleom "donijeti trajne koristi objema stranama".
No otkrića o Googleovu nezakonitom postupanju izazvala su zabrinutost javnosti zbog posljedica takvih sporazuma za lokalne zajednice, cijene energije za finska kućanstva i prirodni okoliš, koji je izvor nacionalnog ponosa.
Očekuje se da će širenje podatkovnih centara postati jedna od ključnih tema izbora u Finskoj u travnju.
Uz 250.000 stabala posječenih u Muhosu, Annala procjenjuje da je dodatnih 150.000 stabala posječeno u Otanmäkiju. Budući da su stabla posječena nezakonito, tvrdi da se drvo s tih dviju lokacija ne može prodavati pogonima za preradu drva.
Ovakav razvoj događaja otvorio je i pitanje zašto se finski obnovljivi izvori energije koriste za opskrbu međunarodnih korporacija.
Više od 93.000 ljudi potpisalo je peticiju kojom se zahtijevaju stroža pravila za podatkovne centre i uvođenje naknade kojom bi se lokalnim zajednicama nadoknadila šteta nanesena okolišu.
Nakon izbijanja skandala premijer Orpo događaje u Muhosu opisao je kao "hladan tuš".
"To je čista arogancija"
Hanna Halmeenpää, predsjednica upravnog odbora Finske udruge za zaštitu prirode, rekla je da je bila zaprepaštena kada je doznala da je Google prekršio zakon.
"Isprva nisam mogla vjerovati. Nikada nisam čula da je ijedna kompanija u Finskoj učinila nešto slično", rekla je.
Objasnila je da se finski sustav u velikoj mjeri temelji na povjerenju, koje je Google, prema njezinu mišljenju, zloupotrijebio.
"Kupili su golemo zemljište i jednostavno počeli sjeći stabla, tek tako. To je čista arogancija i nevjerojatno je", rekla je.
Dodala je da je brzina kojom se sve odvijalo šokirala zemlju.
"Mnogi ljudi samo gledaju vijesti i pitaju jedni druge: 'Što se sada događa? Što možemo učiniti? I moramo li doista prihvatiti sve te projekte podatkovnih centara u Finskoj?'"
Jussi Kangasharju, predstojnik odjela za računalne znanosti na Sveučilištu u Helsinkiju, rekao je da podatkovni centri otvaraju ograničen broj radnih mjesta i mogu potaknuti lokalno gospodarstvo, ali da su koristi na nacionalnoj razini minimalne.
"Zapravo, Finska od toga nema nikakve koristi. To su međunarodne kompanije koje pružaju usluge međunarodnim korisnicima. Vrlo malo poreza na dobit završava u Finskoj. U konačnici, podatkovni centri donose vrlo malo koristi bilo kome osim samom operateru", rekao je.
Budući da zakonodavstvo još pokušava uhvatiti korak s razvojem industrije, kompanije nastoje što prije pokrenuti projekte.
Pojedini stručnjaci pozivaju na osnivanje središnjeg tijela koje bi koordiniralo projekte podatkovnih centara, umjesto da se velik dio odluka prepušta općinama, koje će vjerojatno prednost dati neposrednim potrebama lokalnog stanovništva.
Stanovnici podijeljeni oko ulaganja
U Muhosu i Otanmäkiju ima stanovnika koji podržavaju projekte zbog novih radnih mjesta i prihoda od poreza na zemljište koje bi mogli donijeti lokalnoj zajednici.
No mnogi smatraju da su ih lokalne vlasti iznevjerile.
Antti Jakonen, stanovnik Muhosa, rekao je da, iako posječena stabla predstavljaju tek malen dio ukupnih finskih šuma, ne odobrava način na koji je posao obavljen.
"To je učinjeno na pogrešan način. Na američki način. Nema smisla. Baš nikakvog smisla", rekao je.
Bivši poduzetnik i ribar želi da Google nadoknadi štetu tako što će pomoći obnoviti lokalnu populaciju lososa, uništenu prije nekoliko desetljeća zbog hidroelektrana.
U Otanmäkiju se posljedice za prirodu i svakodnevni život stanovnika već snažno osjećaju.
Kada su stabla posječena, vukovi koji su živjeli u šumi počeli su dolaziti u selo, kaže 53-godišnja Anni Ranta, čija obitelj ondje živi generacijama.
To nekadašnje rudarsko naselje poznato je po nalazištima rijetkih zemnih elemenata.
Rantina obitelj živi u središtu sela, pokraj crkve s trokutastim zvonikom i nekadašnjeg bara koji je već godinama prazan.
Nekada se mirna šuma protezala kilometrima od sela. Danas se ondje razliježe buka građevinskih radova uz Googleovo iskrčeno zemljište.
"Vukovi su počeli dolaziti u selo jer su se sve divlje životinje iselile iz šume. Pobjegle su", rekla je Ranta.
"Ono što me također brine kod podatkovnih centara jest buka, jer je ovdje tlo vrlo stjenovito. Čak i dok stojimo ovdje i razgovaramo", dodala je udarajući nogama o tlo, "zvuči poput bubnja."
Toliko se snažno protivi Googleovu dolasku da razmišlja o preseljenju.
Strahuje i da bi podatkovni centar mogao pretvoriti selo u rusku metu, s obzirom na to da Finska s Rusijom dijeli dugu granicu.
"Ne želim ih ovdje. Uopće ih ne želim u Finskoj. Ne sviđa mi se cijela ta ideja umjetne inteligencije, način na koji se svijet mijenja i smjer u kojem ide. Sve se događa prebrzo i prerano", rekla je.
Njezin otac Pentti Korhonen, umirovljeni vodič kroz divljinu, rekao je da je voda u potoku postala smeđa nakon uništenja šume.
"U Finskoj uopće nema potrebe za podatkovnim centrima. Nikakve potrebe", rekao je.
"Zašto moramo žrtvovati toliko prirode?"
Vesa Hyyryläinen, predsjednik lokalnog ogranka Finske udruge za zaštitu prirode, rekao je da su troprsti djetlići, koji su se gnijezdili u šumi, protjerani sa svojeg staništa.
"Svi mi koji se bavimo zaštitom prirode jako smo zabrinuti zbog političke situacije u Finskoj i smjera naše politike", rekao je biolog i stručnjak za bjelorepane.
"Pitamo se zašto moramo žrtvovati toliko svoje prirode. Sve previše lako prepuštaju drugima."
Ipak, rekao je da razumije zašto vlasti pokušavaju privući nove investicije i otvoriti radna mjesta, s obzirom na starenje stanovništva u regiji.
"Mladi odlaze u Helsinki, Berlin i Pariz. Ovdje je tako malo ljudi. Moramo nešto žrtvovati", rekao je.
Veli-Matti Uski, glavni ravnatelj u Ministarstvu okoliša, rekao je da vlada "prati opći razvoj sektora podatkovnih centara i primjenu zakonodavstva te je spremna predložiti zakonske izmjene ako se pokažu potrebnima".
Google je priopćio da radi na zaštiti kvalitete vode na lokaciji u Muhosu te da planira posaditi stabla na površini od 130 hektara.
Aktivisti za zaštitu prirode smatraju da je ta površina premala da bi imala stvaran učinak u usporedbi sa štetom nastalom krčenjem šume.
Googleov glasnogovornik izjavio je:
"U Finskoj poslujemo već 15 godina i uvijek smo nastojali ispuniti ili premašiti zahtjeve koji se odnose na prostorno planiranje, zaštitu okoliša te zdravlje i sigurnost.
Nakon što smo 6. listopada primili dopise LVV-a, obustavili smo pripremne radove u Muhosu i Kajaaniju, gdje se nalazi lokacija Otanmäki, te smo LVV-u dostavili službeni odgovor kojim smo to potvrdili.
U potpunosti ćemo postupiti u skladu sa zahtjevima LVV-a u ovom slučaju. Radujemo se nastavku aktivnog i otvorenog dijaloga sa svim nadležnim tijelima kako bismo ojačali svoje partnerstvo s Finskom i lokalnim organizacijama."