za očuvanje i obnovu bioraznolikosti

VIDEO/FOTO 3D tehnologija u obnovi vodenih staništa: Rješenja s Dunava moguća i na rijekama u Neretvi

Foto: Fena
3D tehnologija u obnovi vodenih staništa
Foto: Fena
3D tehnologija u obnovi vodenih staništa
Foto: Fena
3D tehnologija u obnovi vodenih staništa
Foto: Fena
3D tehnologija u obnovi vodenih staništa
Foto: Fena
3D tehnologija u obnovi vodenih staništa
Foto: Fena
3D tehnologija u obnovi vodenih staništa
Foto: Fena
3D tehnologija u obnovi vodenih staništa
21.11.2026.
u 09:11
Skeniranjem uzoraka prirodnih površina, poput korijenja biljaka, kore drveća i kamenja, stvorit će se 3D modeli koji će se zatim isprintati 3D printerima i postaviti u vodu kako bi se osigurao dodatni prostor za život vodenih organizama - rekla je predsjednica Makerspace Garaže iz Mostara.
Pogledaj originalni članak

Radionica Garaža iz Mostara sudjeluje u međunarodnom ekološkom projektu BIO-MATS DANUBE, koji uz pomoć biomimikrije i 3D tehnologije razvija rješenja za očuvanje i obnovu bioraznolikosti u riječnim staništima. Iskustva stečena na Dunavu mogla bi se primijeniti i na rijeku Neretvu, odnosno na druge rijeke u Hercegovini.

- Projekt je već započeo i provodi se u Posebnom rezervatu prirode Kraljevac u Vojvodini, a usmjeren je na obnovu i restauriranje vodenih staništa na području srednjeg Podunavlja. Zanimljivo je da je ideja učiti od prirode kako joj istovremeno pomoći. Skeniranjem uzoraka prirodnih površina, poput korijenja biljaka, kore drveća i kamenja, stvorit će se 3D modeli koji će se zatim isprintati 3D printerima i postaviti u vodu kako bi se osigurao dodatni prostor za život vodenih organizama - rekla je u izjavi za Fenu Anida Čmanjčanin, predsjednica Makerspace Garaže iz Mostara.

Uče od prirode kako obnoviti vodena staništa

Kako je objasnila, prvi korak bio je uzimanje uzoraka na području zaštićenog prirodnog rezervata Kraljevac, a uključivali su različite vrste korijenja iz vode, kore drveća i kamenih površina.

Željeli su utvrditi koji oblik i reljef njihove površine najviše pogoduje razvoju biofilma. Proučavanjem tih prirodnih površina u Radionici Garaža pokušat će se izraditi njihove 3D replike, tj. umjetne podloge koje će omogućiti razvoj biofilma u rijeci Dunav. Sljedeći koraci bit će 3D modeliranje i ispis pomoću posebnog filamenta.

Čmanjčanin naglašava da PHA, biorazgradivi materijal koji je siguran za okoliš, mora ispunjavati posebne zahtjeve zaštite okoliša i vodenog života.

- Vrlo je važno da je materijal biorazgradiv u vodi i siguran za okoliš, zbog čega mora proći potrebna ispitivanja, postupke odobravanja i certifikacije - kaže predsjednica Radionice Garaža.

Prema njezinim riječima, planirana je proizvodnja oko 100 biomatova, a prije nego što se postave u većem broju, provest će se malo pilot testiranje kako bi se pratio njihov utjecaj na okoliš u zaštićenom području Kraljevac. Tek nakon analize rezultata pristupit će se postavljanju većeg broja ovih umjetnih površina.

- Osim samih podloga, važan dio projekta je praćenje stanja vode. U tu svrhu bit će postavljeni senzori koji će mjeriti temperaturu, količinu kisika, mutnoću i pH vrijednost vode. Na taj će se način moći pratiti promjene u okolišu i procijeniti uvjeti za razvoj vodenih organizama - objašnjava.

Postavljanje biomatova i senzora planirano je za početak sljedećeg ljeta, a projekt uključuje i posebnu radionicu posvećenu senzorskoj tehnologiji.

Cilj je, kaže predsjednica Radionice Garaža, razviti konkretna rješenja koja bi mogla pomoći u obnovi vodenih ekosustava, ali i poslužiti kao primjer kako se tehnološke inovacije mogu koristiti za očuvanje prirode.

Prijenos stečenog znanja i iskustva na rijeku Neretvu

Jedna od važnih mogućnosti koje projekt otvara jest prijenos stečenog znanja i provjerenih rješenja u Mostar, tj. ideja je razmotriti njihovu primjenu na jednoj od hercegovačkih rijeka nakon rezultata dobivenih na Dunavu.

- Jedna od aktivnosti projekta je pokušati primijeniti slično rješenje na području Mostara nakon mjerenja i dobivanja rezultata. Još nije odlučeno hoće li to biti Neretva ili neka druga rijeka - kaže Čmanjčanin.

Upozorava, međutim, da će potreba za takvim rješenjima biti izraženija zbog klimatskih promjena, češćih suša i porasta temperature vode.

- U takvim sušnim uvjetima opstanak brojnih vodenih organizama postaje otežan, dok se zbog sporog toka smanjuje i sposobnost rijeke za prirodno pročišćavanje. Upravo bi biomat ploče mogle pomoći u njezinoj obnovi, stvaranjem novih površina za razvoj biofilma i ponovno uspostavljanje uvjeta za život u vodi - ocjenjuje ona.

Naglašava da neće biti dovoljno samo odabrati rijeku i postaviti umjetne površine. Potrebno je pronaći područje čije su prirodne karakteristike što sličnije onima u Kraljevcu, jer na učinak biomats struktura utječu temperatura, pH vrijednost, brzina i protok vode te drugi uvjeti u staništu. Stoga će se o mogućoj lokaciji u Hercegovini odlučiti tek nakon testiranja i analize rezultata u Srbiji.

Osnova za pripremu europskih projekata zaštite Neretve

Osim radionice Mostar Garage, koja donosi tehnička znanja i inovativna rješenja, u projekt je uključena i Razvojna agencija grada Mostara, čija je uloga povezati rezultate projekta s potrebama lokalnih zajednica i mogućnostima njihove primjene.

- Posebno nas potiče da ćemo iskustvo stečeno kroz BIO-MATS DANUBE iskoristiti za razvoj lokalnih pilot rješenja, koja bi nam poslužila kao stručna i iskustvena osnova za pripremu većih europskih projekata usmjerenih na zaštitu Neretve i drugih hercegovačkih rijeka - ustvrdila je Ines Ćorić, vršiteljica dužnosti direktorice. direktorica Razvojne agencije grada Mostara.

Prema njezinim riječima, Razvojna agencija grada Mostara je već registrirala novi europski projekt UPSTREAM, aktivnosti koje se provode uzvodno kako bi se spriječilo onečišćenje nizvodnih područja, putem kojeg bi se, kako kaže, u slučaju odobrenja, pilot aktivnosti mogle provoditi upravo na području Mostara.

Projekt BIO-MATS DANUBE traje od rujna 2026. do kolovoza 2028., okuplja pet partnera iz Srbije, Bosne i Hercegovine i Ujedinjenog Kraljevstva, a financira ga Europska unija putem projekta SoS2LearnDBS.

Iako se njegovo pilot područje nalazi na Dunavu, iskustva koja će se steći mogla bi poslužiti kao polazište za nova ekološka rješenja i na rijekama u Hercegovini.

Zapratite nas i na Facebooku i zajedno s nama budite ukorak s aktualnostima, istražujte svijet politike, gospodarstva, socijale, kulture, sporta... i još mnogo toga

Ključne riječi
Pogledajte na vecernji.hr

Još nema komentara

Nema komentara. Prijavite se i budite prvi koji će dati svoje mišljenje.