Kakvi su trenutačni prinosi meda, kako se pčelari bore protiv klimatskih promjena i u čemu je budućnost pčelarstva? Na sva ta pitanja za Večernji list odgovorio je Velimir Begić, predsjednik Udruge pčelara “Iva” iz Posušja.
Vecernji.ba: Udruga pčelara “Iva” postoji od 1999. godine. Kako se udruga mijenjala i razvijala od osnutka do danas?
Udruga pčelara “Iva” Posušje osnovana je 19. rujna 1999. godine na inicijativu skupine posuških pčelara predvođenih pokojnim profesorom Ivanom Budimirom. Od tada do danas udruga kontinuirano djeluje na promicanju i razvoju pčelarstva, edukaciji pčelara te zaštiti interesa svojih članova.
Od osnutka do danas broj aktivnih članova povećan je na 50, koji zajedno imaju oko 2800 košnica. Posebno nas veseli što je zahvaljujući radu udruge, mentorstvu i edukacijama broj pčelara na području Posušja porastao s nekadašnjih svega četrnaest na oko šezdeset. Tijekom godina uspješno smo proveli više od deset razvojnih projekata te ostvarili kvalitetnu suradnju s pčelarskim udrugama iz cijele Hercegovine, Bosne i Dalmacije. Danas smo prepoznati kao jedna od najaktivnijih i najuspješnijih pčelarskih udruga u Hercegovini.
Vecernji.ba: Koliko danas udruga ima članova i koliko približno košnica okupljaju posuški pčelari?
Udruga danas ima oko 50 aktivnih članova koji redovito sudjeluju u radu udruge i plaćaju članarinu, kao i četiri počasna člana na koja smo posebno ponosni. Počasnim članom može postati pčelar koji je navršio 75 godina života i ima najmanje sedam godina neprekidnog članstva u udruzi, čime odajemo priznanje onima koji su svojim dugogodišnjim radom dali poseban doprinos razvoju pčelarstva u Posušju.
Vecernji.ba: Kakva su vaša očekivanja od ovogodišnje pčelarske sezone?
Sezona još nije završena i nadamo se da će vrijesak donijeti određeno poboljšanje, no već sada možemo reći da će za većinu pčelara u posuškom kraju ova godina biti ispodprosječna. Iako se u medijima često može čuti da je ovo jedna od najboljih pčelarskih sezona u posljednjem desetljeću, to se odnosi prvenstveno na pojedine dijelove Bosne, dok je situacija u Hercegovini znatno drugačija. Proljetna paša bila je slaba – pčelinja društva bila su dobro razvijena, ali zbog nedostatka nektara nisu mogla ostvariti očekivane prinose. Pčelari koji su selili košnice prošli su nešto bolje, no ni njihovi rezultati nisu na razini prosječnih godina.
Vecernji.ba: Kakva je bila prošla sezona i jeste li zadovoljni prinosima meda?
Prošla pčelarska sezona bila je solidna i možemo je ocijeniti kao prosječnu. Iako proljetna paša nije bila iznimna, jesen nam je donijela dobre rezultate, posebno na paši vrijeska i bršljana, što je mnogim pčelarima značajno popravilo ukupne prinose. U pčelarstvu svaka je godina drugačija, ali prošlom sezonom možemo biti zadovoljni.
Vecernji.ba: S kojim se najvećim problemima danas susreću pčelari na području Posušja?
Najveći izazovi s kojima se danas susreću pčelari klimatske su promjene i sve izraženije vremenske krajnosti koje izravno utječu na pčelinju pašu i prinose. Posušje se nalazi na oko 650 metara nadmorske visine i jedno je od zahtjevnijih područja za pčelarenje. Proljeće kod nas dolazi kasnije, kratko traje i često ne pruža dovoljno vremena ni uvjeta za jači unos nektara, što se izravno odražava na količinu proizvedenog meda. Uz to, problem predstavljaju rast troškova opreme i repromaterijala, bolesti pčela, posebno varoa, te sve češći gubici pčelinjih zajednica. Dodatni izazov je i nedostatak organiziranog otkupa pčelinjih proizvoda, zbog čega većina pčelara svoje proizvode prodaje izravno na kućnom pragu.
Vecernji.ba: Koliko vremenske prilike, suše i klimatske promjene utječu na pčelarstvo i prinose?
Vremenske prilike danas imaju presudan utjecaj na pčelarstvo i prinose. Posljednjih godina sve se češće suočavamo s kasnim proljetnim mrazovima koji oštećuju medonosno bilje, dok u razdoblju kada je pčelama najpotrebniji nektar često izostaju oborine. Klimatske promjene jasno su vidljive – godišnja doba više nisu onakva kakva su nekad bila, a cvatnja biljaka pomaknula se i postala nepredvidiva. Sve to skraćuje trajanje pčelinje paše i izravno smanjuje prinose meda, zbog čega pčelarstvo postaje sve zahtjevnije i neizvjesnije.
Vecernji.ba: Koliko je danas teško plasirati domaći med na tržište i koliko je važno da potrošači kupuju provjereni domaći proizvod?
Većinu proizvedenog meda naši pčelari prodaju izravno na kućnom pragu, dok se manji dio plasira preko lokalnih trgovina. Za ozbiljniji ulazak u trgovačke lance potrebno je ispuniti određene uvjete, poput posjedovanja veterinarskog kontrolnog broja i osiguravanja većih, kontinuiranih količina meda, što većina naših pčelara zasad nema. Kvalitetan domaći med rezultat je cjelogodišnjeg rada i brige o pčelama, a potrošači koji traže provjeren proizvod to sve više prepoznaju. Zato je važno kupovati med od domaćih pčelara jer se tako dobiva svjež, kvalitetan i provjeren proizvod te istodobno podupire lokalna proizvodnja. Cijena kvalitetnog domaćeg meda danas se kreće od 25 do 30 KM po kilogramu i smatramo da će na toj razini i ostati, jer niže cijene teško mogu pokriti sve veće troškove proizvodnje.
Vecernji.ba: Kakva je situacija s interesom mladih za pčelarstvo? Imate li među članovima mlađih pčelara?
Pčelarstvo je, prije svega, ljubav prema pčelama i prirodi, a ne posao u koji se ulazi zbog zarade. Ono zahtijeva puno rada, vremena i strpljenja, zbog čega se, nažalost, sve manje mladih odlučuje baviti ovom djelatnošću. Ipak, kao udruga možemo biti zadovoljni jer među našim članovima imamo i značajan broj mlađih pčelara te vjerujemo da smo jedna od udruga s najnižom prosječnom dobi članova u Hercegovini. Posebnu pozornost posvećujemo početnicima – svakom novom članu darujemo dio osnovnog pčelarskog pribora, a uz to im pružamo mentorsku pomoć, savjete i podršku tijekom prvih pregleda i početaka u pčelarenju. Smatramo da upravo takav pristup daje najbolje rezultate i potiče mlade da ostanu u pčelarstvu.
Vecernji.ba: Članovi udruge “Iva” sudjeluju i na različitim natjecanjima i ocjenjivanjima meda. Kakve ste uspjehe do sada ostvarili?
Naši pčelari posebno su aktivni kada su u pitanju ocjenjivanja kvalitete meda. Svake godine sudjeluju na brojnim domaćim i međunarodnim natjecanjima i manifestacijama, odakle se redovito vraćaju s visokim priznanjima, a najčešće sa zlatnim diplomama. To je najbolja potvrda kvalitete posuškog meda. Često volimo reći da je naš med svjetske kvalitete, a rezultati s međunarodnih ocjenjivanja to i potvrđuju. Ta priznanja nisu samo ponos naših pčelara nego i potvrda da se predan rad, znanje i briga o pčelama uvijek prepoznaju.
Vecernji.ba: Koliko su važni zajedništvo i razmjena iskustava među članovima udruge, posebno kada se pčelari suoče s problemima?
Zajedništvo je jedan od najvećih razloga uspješnog rada naše udruge. Pčelarstvo je posao u kojem se neprestano uči, a razmjena iskustava među članovima često je najbolji način za rješavanje problema. Kada se pojave bolesti pčela, loša pčelarska sezona ili neki drugi izazovi, naši članovi uvijek mogu računati na savjet i pomoć kolega. Upravo zahvaljujući takvom zajedništvu naši pčelari lakše svladavaju izazove i zajedno unaprjeđuju pčelarstvo na području Posušja.
Vecernji.ba: Vi ste predsjednik udruge. Što vas je osobno privuklo pčelarstvu i što vam je u tom poslu najljepše, a što najzahtjevnije?
Predsjednik sam Udruge pčelara “Iva” Posušje od 2020. godine, a pčelarstvom se bavim više od deset godina. U ovaj svijet privukle su me znatiželja, neizvjesnost i ljubav prema prirodi i pčelama. Svaka pčelarska sezona je drugačija i upravo je to ono što pčelarstvo čini posebnim – uvijek učite nešto novo i nikada ne možete sa sigurnošću predvidjeti kakva će godina biti. Danas mi je vrijeme provedeno na pčelinjaku svojevrsni odmor od svakodnevnih obveza i najbolji način da se povežem s prirodom. S druge strane, najzahtjevniji dio ovog posla upravo je vrijeme koje pčele traže. One ne poznaju vikende ni blagdane i traže stalnu brigu i prisutnost. To je teško opisati riječima – pčelarstvo se ne radi samo rukama nego i srcem.
Vecernji.ba: Koji su planovi Udruge “Iva” u budućnosti i što biste poručili onima koji razmišljaju o tome da se počnu baviti pčelarstvom?
Naš je cilj nastaviti raditi u skladu sa Statutom udruge te i dalje provoditi projekte koji doprinose razvoju pčelarstva i jačanju naših članova. U proteklim godinama izgradili smo stabilnu i aktivnu udrugu, a upravo takvu želimo očuvati i u budućnosti. Poseban naglasak stavit ćemo na edukaciju pčelara o proizvodnji pčelinjih proizvoda veće dodane vrijednosti, poput pčelinjeg otrova, za koji vjerujemo da predstavlja jednu od razvojnih prilika pčelarstva u godinama koje dolaze. Svima koji razmišljaju o tome da se počnu baviti pčelarstvom poručio bih da u njega uđu iz ljubavi prema pčelama i prirodi, a ne zbog očekivanja brze zarade. Neka budu spremni učiti svaki dan. Udruga “Iva” uvijek je otvorena za nove članove i rado ćemo pomoći svakome tko želi napraviti prve korake u pčelarstvu. Na kraju, svim čitateljima želim puno zdravlja, uspješnu godinu i – kako mi pčelari volimo reći – neka vam život bude što slađi. Medni pozdrav!•