Premijer RH

Veliki intervju Andreja Plenkovića

Foto: Igor Kralj/Pixsell
Veliki intervju Andreja Plenkovića
06.01.2021.
u 11:02
Pogledaj originalni članak

Premijer Hrvatske Andrej Plenković gostovao je u emisiji Hrvatskog radija A sada vlada koja se emitirala jutros u 8 sati. Emisija je snimljena jučer jer su danas Sveta tri kralja, navela je voditeljica na početku.

O potresu

Moj dojam je da su razmjeri šteta puno veći nego što se činilo na početku. Sad imam osjećaj razmjera šteta koje su puno veće.

Vidjeli ste da je vlada osnovala poseban Stožer na čelu kojega je Tomo Medved.

Želim zahvaliti svim građanima koji su na bilo koji način dali potporu, bilo da su došli donirati hranu, robu ili su donirali novac.

Ne možemo očekivati da na tako velikom području sve izgleda kao apoteka, to jednostavno nije realno. Na potresenom području živi 116 tisuća ljudi.

Je li nedostajalo koordinacije? Hoće li sada to biti bolje koordinirano?

Ja sam obišao logistički centar CK-a u Petrinji, Glini, bili smo i u Caritasu u Sisku, tamo ima ogromna količina hrane, vode, svega, samo da se sortira treba tjedan dana i ogroman broj ljudi. Ovakav izraz srca i solidarnosti nemoguće je zaustaviti niti ga treba zaustaviti.

Ljudi koji su tamo u centru u Glini, ljudi su iz Slavonije i drugih krajeva. Zasmetao mi je neuobičajen trend. Možemo slobodno reći, vrlo neuobičajen trend, a po meni u cijelosti neopravdan, nekakvog kreiranja nepovjerenja u javnom prostoru. Prema kome? Prema državi? Država će ostati.

Nazvali ste to demontažom...

Ja zaista nakon ovog iskustva imam toliko istančane radare i filtere da mi je u tri sekunde jasno tko ima kakvu agendu i tko mi spina nekakav projekt ili nekakav dojam, za koji se želi ostaviti dojam da nešto nije u redu. Na ljudima iz Crvenog križa, HGSS-a, policije vidim nezadovoljstvo jer u javnom prostoru postoji dojam da nešto ne rade dobro.

Ma tko je taj koji će reći iz komfora svog naslonjača da nešto nije dobro? Temeljem čega? Temeljem kojih, čijih podataka?

Tko kasni i gdje kasni? Dajte mi jedan dokaz. Nek čitaju zakon, nek vide načelo postupnosti, kad se i kako proglašava katastrofa, koliko je ljudi bilo na terenu, koliko pomoći je dato. Nego se traži namjerno, eventualno nekoga negdje, u nekom možda malo zabačenijem dijelu Banovine, do koga eventualno još netko nije došao. Ili se pusti nekakva poluinformacija.

Tome se mora netko usprotiviti. Ja ću se usprotiviti tome.

Državna riznica, mi smo do danas skoro imali 60 milijuna uplaćeno, Crveni križ preko 35, znači gotovo 100 milijuna kuna smo prikupili. Znači, dio ljudi ima povjerenja. I zato gajimo povjerenje u državu, nemojmo je rušiti. Ovo je naša država, to su naše institucije, ti ljudi tamo rade s ciljem da pomognu, kome - svojim sugrađanima. Namjerno sam se usprotivio, jer netko to mora i sto posto sam u pravu. Nije to nikakvo netrpljenje kritike, to je analitičko praćenje o čemu se radi.

Kada će se građanima uplaćivati novac?

Ima više rashoda. SMŽ je svojevrsna sinteza teškog naslijeđa, teških posljedica ratne agresije, poplava i potresa, sve je to u zadnjih 30 godina sinteza, zato mi moramo osmisliti na način da to bude jedan ozbiljniji pokušaj revitalizacije. Zadnjih godina je tamo dobro krenula gaming industrija. To je sjajan primjer za digitalnu transformaciju.

Sredstva ćemo koristiti za obnovu, za kupnju bitnih aspekata, niz konkretnih potreba, što za kućice... Ljudi, unatoč tome što su im kuće razrušene, neće u hotele...

U Hrvatskoj postoje tri kompanije koje proizvode kontejnere, oni su prazni, treba ih napuniti, te tri kompanije u mjesec dana mogu napraviti najviše nešto više od 300 tih kontejnera. U ovom trenutku nam treba oko tisuću. Medved ima zadaću da zna točno gdje treba kontejner. Mi smo danas bili u Majskim Poljanama, nema niti jedan objekt u kojemu se može biti. Postoji druga opcija, to su kamp-kućice, gledamo kako možemo u kratkom roku nabaviti taj alternativni smještaj.

Kanada nam je dala sredstva, Ukrajina nam je dala pomoć, neke zemlje su dale materijalna sredstva. Ovo je proces koji će koštati puno, neke od tih zgrada - tamo ih neće biti. Dio toga se mora rušiti.

Ljudi se boje da će procedure usporavati obnove. Mogu li očekivati brža rješenja, tipa montažne kuće?

Već dio koji se odnosi na Kašinu, Markuševac... Imate i Zagrebačku i Krapinsko-zagorsku županiju. Tu je niz opcija o kojima se razgovara, da vidimo što je protupotresno, a najučinkovitije.

Kada se očekuju prvi vidljivi rezultati obnove?

Podrhtavanje tla traje, vidjeli ste broj potresa koji je s nama ovih dana. I seizmolozi su rezervirani u nekim procjenama. Jasno je da nema kristalne kugle. Mi ćemo stvoriti pravni okvir i stvoriti sredstva, a za svaku kuću mora biti posebno rješenje. Rekao sam ministrima: hoću da svaka faza ovog procesa bude transparentna do zadnjega zareza, kako bismo nakon 25 godina mogli sve gledati mirno i biti sigurni da smo sve napravili kako treba.

Hoće li inzistirati da se raščisti do kraja jesu li postavljane armature i beton u obnovi kako treba?

To sad pitanje DORH-a, policije. Tko god treba od nadležnih tijela neka se time bavi, nama je bitno da se utvrdi istina. Ja ću podsjetiti hrvatsku javnost, sad je prošlo puno godina pa smo možda zaboravili. Hrvatska je u poslijeratnoj obnovi sadgradila 156 000 stambenih objekata. Neke su bile nove, a neke su bile popravljanje oštećenih kuća, dakle za svaku od tih obnova, postoji neki projekt, izvođač, nadzor, dokumentacija mora postojati i ako postoji konkretna kuća u dokumentima će se vidjeti što se napravilo. Tko je od nas znao da je ta situacija, da nije bilo potresa, ne bi ni vi, ni ja to znali sad.

U Hrvatskoj su brojke korone bolje. Kad se vidi omjer, ipak se vidi nekakav trend pada. Je li to doista početak trenda pada?

Što se tiče trenda, ja svako jutro komentiram brojeve prikupljenih podataka o novozaraženima, hospitaliziranima. Ja s Božinovićem ili Berošem svako jutro komentiram brojke. Pad novozaraženih je očit u zadnja dva tjedna. Činjenica je da su mjere koje su krenule 28. studenoga trebale smiriti situaciju i dovesti do manje kontakata. Nakon dva tjedna počeli su se pokazivati rezultati. Ali moramo biti ekstremno oprezni jer vidimo što se događa vani.

Mi u ovom trenu imamo više ljudi koji se želi cijepiti nego što imamo doza. Do kraja ožujka imat ćemo oko 300 tisuća doza cjepiva, prenosi Index.

Kada mogu obični građani očekivati da dođu na red?

Ja mislim prije svibnja.

Hoće li se cijepiti članovi vlade?

Nas je šestero preboljelo koronu. Nije to laka bolest. Još vučem taj kašalj. Ali čovjek se nalazi izložen jednom vrlo neugodnom virusu. Onaj tko ima krhko zdravlje, mora biti vrlo oprezan. Nakon što su se članovi Stožera cijepili, mislim da je to jako dobro. Ja sam apsolutno za cijepljenje.

Ključne riječi
Pogledajte na vecernji.hr

Još nema komentara

Nema komentara. Prijavite se i budite prvi koji će dati svoje mišljenje.