Nakon dugog i toplog ljeta, prve hladnoće i minusi pokucali su na vrata. Niske temperature i nagle oscilacije, kako najavljuju meteorolozi, pokazuju da je pred nama ono vrijeme godine kada se češće poseže za toplim čajem i maramicama. Jesen, osim šarenog lišća i hladnijih jutara, donosi i sezonu prehlada, gripe te koronavirusa, koji je još uvijek u optjecaju. U mnogim europskim zemljama već se bilježi porast slučajeva zaraze, no zasad nema govora o epidemiji većih razmjera. Kod gotovo svih zaraženih potvrđena je nova podvarijanta XFG, poznata kao "stratus". Riječ je o još jednoj od više od tisuću mutacija omikrona. Svjetska zdravstvena organizacija (SZO) označila ju je podvarijantom pod praćenjem, no istodobno naglasila da globalni rizik ostaje nizak. Premda se lakše širi, nema dokaza da izaziva teže oblike bolesti.
Respiratorne infekcije
Da razloga za paniku nema, potvrđuje i infektolog dr. Ednan Drljević. - Od samog početka govorili smo da se na koronavirus moramo naviknuti. Nasreću, od virusa koji je napadao donje dišne puteve, sada je taj fokus na gornjim dišnim putevima i ne izaziva teške i smrtonosne upale pluća. Trenutačni oblici oboljenja bi se možda mogli okarakterizirati kao srednje teška gripa, sa svim simptomima kakve imaju ostale virusne infekcije gornjih dišnih puteva. Tih je virusa tijekom cijele zime pet, šest vrsta, od adenovirusa do virusa gripe. Tako da, dok ne uradimo test, ne možemo znati o kojem je virusu riječ - govori dr. Drljević za Dnevni avaz.
Ipak, liječnici upozoravaju da upravo sada ulazimo u razdoblje kada broj respiratornih infekcija raste, a početkom listopada počinje i sezona gripe, zbog čega se posebna pozornost pridaje cjepivima. Osim zdravstvenog osoblja, cijepljenje se posebno preporučuje starijim osobama, kroničnim bolesnicima te onima s oslabljenim imunitetom. Kada je pak riječ o virozama, stručnjaci podsjećaju kako se viroze šire kapljično i prenose se pri kihanju, kašljanju ili čak običnom razgovoru, što znači da se vrlo lako prenose u zatvorenim prostorima u kojima boravi veći broj ljudi. Prevencija, iako nikad potpuno sigurna, može značajno smanjiti rizik zaraze. Najvažnije je slojevito se odijevati zbog velikih temperaturnih razlika, redovito provjetravati prostorije, izbjegavati zadržavanje u gužvama, prati ruke nakon boravka u javnim prostorima, a u prenapučenim zatvorenim prostorima preporučuje se i nošenje maske. Ako ipak dođe do bolesti, odgovorno ponašanje podrazumijeva ostanak kući, korištenje papirnatih maramica pri kašljanju i kihanju te njihovo higijensko odlaganje.
Jačanje imuniteta
Vrlo važnu ulogu u zaštiti od virusa ima i snažan imunitet. Stručnjaci ističu kako prehrana ima presudnu ulogu - svježe voće i povrće, osobito ono bogato vitaminom C, poput citrusa, kivija, paprike, brokule ili kupusa, treba unositi u više manjih obroka tijekom dana. Topli napici, čajevi s medom i limunom, ne samo da griju nego i potiču organizam da se lakše bori protiv virusa. Dovoljno sna, redovita tjelesna aktivnost i boravak na svježem zraku dodatni su saveznici u jačanju otpornosti organizma. Stručnjaci se slažu da viroze nikad ne možemo u potpunosti izbjeći, ali ako im se organizam spreman suprotstavi, posljedice će biti blaže, a oporavak brži. •