Gotovo dvije trećine radnika u BiH radi za minimalac, a tisuće ljudi odlazi. Ovo je trenutna gruba slika bosanskohercegovačkog društva. Poslodavci sve više uvoze radnike, domaći zbog malih plaća traže bolje prilike u inozemstvo.
Posljedica odliva radne snage iz BiH možda se najbolje oslikava u sektoru građevinarstva, gdje je potreba za stranim radnicima postala sve izraženija. Međutim, stručnjaci u ovoj oblasti kažu da je i tu potreban oprez, jer se domaćem gospodarstvu može pomoći jedino ako se pri dovođenju tih radnika ispoštuju sve zakonske procedure, javlja BHRT.
- Problem je što nam se svake godine smanjuje broj radnika, a na gradilištima je neophodno da uvijek posluje isti broj, jer je gradnja konstanta, sve je više stranih radnika, a naših dosta radnika je pred odlaskom u mirovinu i onda ne možemo nadomjestiti iz domaćih resursa, jer su mladi nezainteresirani za ovu vrstu posla, kaže Mile Petrović iz Udruženja građevinarstva Privredne komore RS.
Ekonomisti kažu da je došlo do određenog disbalansa, jer se veliki broj radnika vodi na biroima za zapošljavanje u BiH, a ustvari radi u inozemstvu, te kako dovoljno govori podatak da je za 12 godina BiH napustilo 200 tisuća ljudi, većinom radno sposobne snage.
- Problem je nastao, nije od jučer, traje 12 - 13 godina, sindikati se bune jer dolazak stranih predstavlja problem jer se smanjuje pritisak za povećanje plaća postojećim radnicima, ali mi ćemo ih morati uvesti, jer je veliki dio kvalitetne radne snage je otišao, ističe ekonomist Marko Đogo.
A migranti radnici na zapadnom Balkanu su već realnost, pokazuju podaci Međunarodne organizacije rada.
- Došlo je do porasta izdanih radnih dozvola od 2018. godine kada je izdato oko 40.000 dozvola, ali 2023. i 2024. godine taj broj iznosi više od 100.000, što pokazuje da su migranti radnici već realnost, navode iz IOM-a.
Ako se izuzme građevinski sektor, resorni ministar u RS kaže da su kvote za uvoz stranih radnika povećane, ali ih ni pola nije popunjeno, te kako taj problem nije izražen kao u zemljama u okruženju.
- Nisam siguran baš na osnovu kojih parametara smo imali nekakve megalomanske zahtjeve naših poslodavaca, jer ni pola kvota nismo ispunili, to su uglavnom radnici iz realnog sektora, i vrijeme je mislim da se pozabavimo radnicima s biroa, koji na poziv poslodavaca neće da rade, kaže ministar rada i boračko-invalidske zaštite RS Danijel Egić.
Uzevši u obzir visinu plaća u realnom sektoru, potpuno je jasno zašto je tu i najveći problem, jer u više od 80 posto poduzeća gotovo svi radnici su na minimalcu.
- I dalje dvije trećine radnika u RS ne mogu dosegnuti iznos prosječne plaće u RS, i dalje ta prosječna plaća ne može dosegnuti ni pola iznosa sindikalne potrošačke košare, plaće se moraju povećavati, minimumi se moraju podizati, ali nama je problem nedostatak posebnih kolektivnih ugovora u gospodarstvu, ističe predsjednik Saveza sindikata RS Goran Stanković.
I dok su političari trenutno okrenuti sami sebi, ciljanih strategija nema, niti demografskih, niti socio-ekonomskih. Dovoljno je krenuti od banalne statistike, da BiH nema ni točne podatke koliko ljudi odlazi iz zemlje.