Većina djece u Bosni i Hercegovini danas pohađa privatne predškolske ustanove jer u javnim vrtićima nema dovoljno mjesta. Iako obavljaju istu djelatnost, privatni vrtići u Zenici ne ostvaruju pravo na subvencije, za razliku od javnih ustanova. Istodobno, u pojedinim gradovima javni vrtići uopće ne postoje, što dodatno otežava položaj roditelja, piše radiosarajevo.ba. Za mjesečni boravak djece u privatnim predškolskim ustanovama roditelji u Zenici izdvajaju i više od 300 maraka po djetetu. Razlog visoke cijene leži u činjenici da privatni vrtići nemaju nikakvu institucionalnu podršku, pa roditelji snose puni trošak boravka. Roditelj i suvlasnik privatne predškolske ustanove u Zenici Aldin Alić upozorava da bi cijene uskoro mogle dodatno rasti. Kako kaže, najavljena poskupljenja i povećanje minimalne plaće imat će lančani efekt na sve troškove poslovanja, što bi moglo dovesti do nezadovoljstva roditelja jer će cijene boravka postati još više. Vlasnici privatnih vrtića navode da mjesečni troškovi rada prelaze 20.000 maraka, a u to ulaze plaće zaposlenih, prehrana djece i administrativni izdaci.
Ravnateljica jedne privatne predškolske ustanove u Zenici Delila Ramić ističe da je situacija jako nezahvalna, posebno za roditelje, jer se svako povećanje troškova i inflacija izravno odražavaju na visinu mjesečne naknade. Grad Zenica trenutačno subvencionira isključivo javne predškolske ustanove, i to u obujmu propisanom zakonom, dok su privatni vrtići izostavljeni iz sustava podrške iako obavljaju istu djelatnost. U pojedinim sredinama, poput Tešnja, Doboja Juga i Žepča, javni vrtići uopće ne postoje, pa su roditelji u potpunosti upućeni na privatne ustanove.
Za razliku od Zenice, primjer dobre prakse postoji u općini Maglaj, gdje su iz proračuna osigurana sredstva za subvencioniranje privatnih vrtića u iznosu od 30 posto ukupne cijene boravka, bez obzira na materijalni status roditelja. Načelnik općine Maglaj Maid Suljaković navodi da su rezultati takve odluke vidljivi već nakon godinu dana jer je broj djece u vrtićima porastao za oko 25 posto, što je otvorilo i potrebu za osnivanjem novih predškolskih ustanova, piše radiosarajevo.ba. Iako je nadležnost za ovu oblast prvenstveno na lokalnim zajednicama, određeni oblici podrške postoje i na županijskoj razini, poput financiranja obveznog predškolskog odgoja u trajanju od tri mjeseca, u kojem mogu sudjelovati i privatni vrtići. Ipak, kako ističu sugovornici, ključna odgovornost za subvencioniranje ostaje na lokalnim vlastima, dok županije mogu pružiti samo dodatnu podršku. Ako se postojeći trendovi nastave, boravak djece u vrtićima mogao bi postati luksuz za sve veći broj obitelji. Bez sustavne podrške institucija, teret predškolskog odgoja ostat će isključivo na roditeljima, dok će privatne predškolske ustanove biti primorane na nova poskupljenja kako bi mogle opstati.