NA GRANICI ZAKONA

Utjerivači dugovanja maltretiraju potrošače

Foto: 'boris scitar'
Utjerivači dugovanja maltretiraju potrošače
16.04.2014.
u 08:59
Po navodima Večernjakovih čitatelja, svakodnevni pozivi s nepoznatih brojeva, čak i nakon službenog radnog vremena ili subotom su prekipjeli velikom broju njih
Pogledaj originalni članak

Posljednjih tjedana učestali su pokušaji raznih agencija koje se koriste klasičnim mobbingom i pritiscima da naplate potraživanja, bilo da se radi o javnim poduzećima, bankama ili drugim institucijama u zemlji.

Po navodima Večernjakovih čitatelja, svakodnevni pozivi s nepoznatih brojeva, čak i nakon službenog radnog vremena ili subotom su prekipjeli velikom broju njih, no najviše što zabrinjava jeste činjenica da operateri, uglavnom žene, pozivaju brojeve mobitela i pri tome imaju precizne podatke o identitetu osoba, kakva dugovanja imaju prema pojedinim kompanijama, a po tvrdnjama čitatelja, pojedini čak raspolažu i preciznim podacima koji se tiču osobnih podataka koji potpadaju pod Zakon o zaštiti osobnih podataka BiH.

Jasne odredbe

Prema zakonu, prva točka definira da osobni podaci podrazumijevaju ‘bilo koju informaciju koja se odnosi na fizičku osobu na temelju koje je utvrđen ili se može utvrditi identitet osobe’. Po tome zakonu, svaka osoba koja zloupotrijebi te podatke suočit će se s kaznom od 200 do 5000 maraka.

Najčešći korisnici usluga agencija su banke koje najčešće traže da jamci izmire rate koje su uzeli korisnici kredita. Uz uvjet da se ne krše zakoni, ombudsman za prava potrošača BiH Dragan Doko ističe kako takva praksa nije sporna. “Dopuštena je takva praksa i ona nije neuobičajena. Možda je kod nas nešto novija, što zbunjuje potrošače. No, postoji granica.

Osim zaštite osobnih podataka i zaštite privatnosti, ne smije biti uvreda ili prijetnji što bi se onda moglo tretirati na drugi način kod zakona o zaštiti potrošača”, rekao je Doko za Večernjak.

Sporni ugovori

Po njegovim riječima, potrošači su se jednostavno obvezali za takvu mogućnost s potpisivanjem općih ili posebnih uvjeta na ugovore. No, i Doko smatra kako je u najmanju ruku neprimjereno da, primjerice, dva telekom poduzeća iz FBiH, koji su u većinskom državnom vlasništvu, sklapaju ugovore s takvim agencijama i plaćaju im značajne svote umjesto da taj posao rade upravo zaposlenici kompanija u kojima je ionako veliki broj prekobrojnih djelatnika. “Takvu odluku bi trebala preispitati država jer je krajnje upitno angažiranje takvih agencija u kompanijama u kojima je vlasnik država”, objasnio je Doko.

Ključne riječi
Pogledajte na vecernji.hr

Još nema komentara

Nema komentara. Prijavite se i budite prvi koji će dati svoje mišljenje.