Vijeće ministara BiH za danas je najavilo sjednicu od čijeg bi se ishoda moglo očekivati otvaranje pregovora s Europskom unijom, ali i posve obrnuti ishod - nastavak kolektivnog propadanja. Ususret sjednici nije bilo posve jasno hoće li biti dogovora bošnjačkih, hrvatskih i srpskih ministara o Zakonu o Sudu BiH, ali i Zakonu o Visokom sudbenom i tužiteljskom vijeću (VSTV), kao i uspostavi Ureda glavnog pregovarača. S istim motivom i ambicijom, ali u posve drukčijem formatu, zamjenik visokog međunarodnog predstavnika Louis Crishock pozvao je čelnike parlamentarnih stranaka da se priključe današnjem zasjedanju Vijeća za provedbu mira.
Jučer se doslovno do posljednjeg trenutka nije moglo zaključiti hoće li prevladati razum ili će se pak nastaviti s nadmudrivanjem i realiziranjem nacionalističkih agendi i time minirati ovu posljednju prigodu u 2025. S obzirom na to da do 9. prosinca BiH ima priliku "ugurati" pozitivne vijesti uoči zasjedanja Europskoga vijeća u Bruxellesu, jasno je da nema izgleda za popravni. Uoči sjednice Vijeća ministara BiH nisu se pojedinim odredbama zakona, koje su se našle u proceduri, protivile samo bošnjačke i srpske stranke. Činili su to i predstavnici Europske komisije koji inzistiraju na rješenjima kojima su (ne)svjesno doslovno pogodovali unitarističkoj bošnjačkoj agendi. I čini se kako oko toga postoji cijeli krug "zabrinutih" ustanova. Zajedno s dijelom pravnoga odjela EK je i Transparency International (TI), organizacija čiji bi naziv bilo najbolje promijeniti i nazvati je unitaristički institut. Naime, oni su imali primjedbe prema postojanju nacionalnih kvota unutar novoga Zakona o Visokom sudbenom i tužiteljskom vijeću. A takvo rješenje, koje je zamišljeno kao prijelazno, što je također loše isključivo za Hrvate, jer nemaju vlastitu administrativno-teritorijalnu jedinicu, očuvat će kakav-takav balans za ovaj narod. Prijedlozi koji podržavaju iz TI-ja doslovno se svode na entitetsku podjelu, odnosno podjelu na utjecaj Bošnjaka i Srba. U državi u kojoj je sve donedavno bošnjačka paraobavještajna struktura AID upravljala državnim pravosuđem, pristati na rješenje po kojemu bi se članovi VSTV-a birali samo po "sposobnosti", dovelo bi Hrvate u poziciju da postanu mete za odstrel preko "neovisnih" institucija. Pristajanje na bilo kakvo smanjenje uloge konstitutivnih naroda značilo bi definitivnu kapitulaciju Hrvata, a u slučaju BiH isključivo oslanjanje na utjecaj srpskih i bošnjačkih kadrova. Valja podsjetiti kako je VSTV iznimno bitna institucija koja bira i smjenjuje suce i tužitelje. Čak i po cijenu zaustavljanja europskoga puta, a koji bi se prije u slučaju BiH mogao realizirati za nekoliko desetljeća, a ne godina, prepuštanje isključivog utjecaja nad pravosuđem Bošnjacima i Srbima značilo bi političku smrt Hrvata.
BiH je po brojnim rješenjima unikatna, upravo kakav je, primjerice, i Cipar. A koji je članica Europske unije. Pa, ipak, na kraju su predstavnici Europske komisije teška srca dali suglasnost. No, nisu oko dijelova koji se tiču provjere imovine, kao i osnivanja odjela za integritet. Kada je, pak, u pitanju Sud BiH, određene zamjerke uoči zadnjega dana imali su predstavnici bošnjačkih i srpskih stranaka. Ipak, da sve to i prođe, bez Ureda glavnog pregovarača sve će biti na tankom ledu. Čelnik vladajuće bošnjačke stranke NiP Elmedin Konaković i jučer se kockao europskom budućnosti BiH radi stranačke križaljke, ustrajavajući protiv "partnera" iz SNSD-a.