Zbog političkih blokada i izostanka reformi, Bosna i Hercegovina se suočava s ozbiljnim preprekama na europskom putu.
Financijski sektor očekuje konačnu odluku o mogućem stavljanju Bosne i Hercegovine na sivu listu Moneyvala, dok zabrinutost raste i među izvoznicima koji najveći dio proizvoda plasiraju na tržište Europske unije. Negativan signal, upozoravaju stručnjaci, dodatno obeshrabruje i potencijalne investitore.
Reforme pod upitnikom
Jača kontrola financijskih transakcija, višednevno čekanje na uplate, izbjegavanje investicija i opsežna dokumentacija – sve to čeka građane Bosne i Hercegovine nakon stavljanja na sivu listu Moneyvala.
Od 2024. Moneyval je upozoravao Vijeće ministara da usvoji reformske zakone: od potrebna tri usvojen je samo Zakon o ograničavanju raspolaganja imovinom radi sprječavanja terorizma. Dok Zakon o međunarodnoj pravnoj pomoći u kaznenim stvarima te Zakon o oduzimanju i upravljanju imovinom stečenom kaznenim djelom nemaju potporu u Vijeću ministara, navodi FTV.
Zahtjevi nisu ispunjeni, a sada će ispaštati svi građani. Opsežnija dokumentacija, sporija transakcija, skuplji krediti.
Direktor Udruženja banaka Bosne i Hercegovine Edis Ražanica upozorava na posljedice po dijasporu i financijske tokove.
„S obzirom na to da Bosna i Hercegovina ima veliku dijasporu, čije doznake prelaze četiri i pol milijarde konvertibilnih maraka godišnje, svako povećanje troškova i administrativnog opterećenja može značajno utjecati i usporiti takve transakcije“, naveo je Ražanica.
Ekonomski analitičar Zoran Pavlović ističe da će najviše problema imati tvrtke koje posluju s inozemstvom.
„Sve tvrtke koje izvoze i uvoze i rade s inozemstvom imat će poteškoće i kontrolu tih transfera koja će često biti i nepotrebna. Rezultat će biti usporena plaćanja, dakle umjesto tri dana, novac će putovati sedam do deset dana“, kazao je Pavlović.
Ponovljeni scenarij
Bosna i Hercegovina je već jednom bila na sivoj listi Moneyvala 2015. godine. I tada su nam trebale tri godine da usvojimo potrebne reforme kako bi nas Moneyval uklonio sa sive liste. Sada bi proces mogao biti i duži, s obzirom na to da se preporuke neće odnositi samo na zakonske regulative već i na njihovo provođenje.
Guvernerka Centralne banke Bosne i Hercegovine Jasmina Selimović naglašava potrebu zaštite financijskog sektora.
„Moramo se potruditi da financijski sektor spasimo od ovih negativnih efekata i napravimo jasnu razliku između ovoga što je nedostatak političke spremnosti da se određena zakonska rješenja usvoje i onoga što je praktični život“, istaknula je Selimović.