Svako novo podrhtavanje tla u Bosni i Hercegovini među građanima otvara ista pitanja: koliko su zgrade sigurne, što bi se dogodilo u slučaju jačeg potresa i imamo li razloga za strah? Strah je razumljiv, osobito nakon iskustava iz regije, od razornih potresa u Hrvatskoj do tragedija u Turskoj i Albaniji. Ipak, stručnjaci stalno ponavljaju jednu važnu rečenicu: potres se ne može precizno predvidjeti, ali se rizik može smanjiti. Nakon potresa na području Trebevića i učestalih podrhtavanja tla u BiH i regiji, seizmologinja Amra Krehić za Avaz je poručila kako takva prognoza ne postoji nigdje u svijetu te da je tijekom potresa najvažnije ostati pribran. To je prva lekcija: panika ne spašava život, ali znanje može.
Gradnja na sreću
Kada se govori o sigurnosti zgrada, važno je razlikovati strah od stvarnog rizika. Arhitekt i povjesničar Mufid Garibija je istaknuo kako građani Sarajeva i BiH nemaju razloga za pretjeranu zabrinutost za stabilnost većine objekata, posebno onih građenih prema suvremenim seizmičkim standardima. Podsjetio je da su nakon razornog potresa u Banjoj Luci 1969. godine građevinski propisi znatno pooštreni te da novije zgrade moraju biti projektirane tako da podnesu podrhtavanje tla. Važna je i njegova poruka da ljuljanje zgrade ne znači da će se ona srušiti, nego je često upravo dio njezina sigurnosnog ponašanja. No to ne znači da opasnosti nema. Najveći problem mogu biti stare, loše održavane, nelegalno nadograđivane ili nestručno prepravljane zgrade, osobito ondje gdje su rušeni nosivi zidovi, zatvarani otvori, dograđivani katovi ili su korišteni loši materijali.
Što spašava život?
BiH mora sustavno jačati protupotresnu kulturu. To znači redovite kontrole javnih objekata, škola, bolnica, vrtića i stambenih zgrada, strože nadzore gradnje, zabranu nelegalnih zahvata na nosivim konstrukcijama i javno dostupne procjene rizika za najosjetljivije objekte. Još važnije, građani moraju znati kako reagirati. Civilna zaštita savjetuje da se prije potresa u stanu odredi sigurno mjesto, da se zna gdje su glavni ventili za plin i vodu te glavna sklopka za struju, a pri ruci trebaju biti baterija, radio, prva pomoć, voda i osnovne zalihe hrane. Tijekom potresa treba ostati smiren, odmaknuti se od stakla, polica i vanjskih zidova, skloniti se pod čvrst stol, uz nosivi zid ili u unutarnji kut prostorije, ne koristiti dizalo i ne trčati panično prema izlazu. Ako se čovjek zatekne na otvorenom, treba se udaljiti od zgrada, rasvjete, dalekovoda i svega što može pasti. Ako je u vozilu, treba se zaustaviti na sigurnom mjestu, dalje od mostova, zgrada i električnih vodova. Potresi se ne mogu zaustaviti, ali se posljedice mogu ublažiti. Strah je prirodan, ali priprema je jača od straha. BiH ne treba živjeti u panici, nego u ozbiljnosti: graditi bolje, održavati odgovornije, učiti djecu što učiniti i imati službe koje u prvim minutama znaju kamo idu, koga spašavaju i kako čuvaju živote.