Preminuo fra Serafin Hrkać

U vječnost preselio hercegovački franjevac, akademik, filozof, klasični filolog i sveučilišni profesor

U vječnost preselio hercegovački franjevac, akademik, filozof, klasični filolog i sveučilišni profesor
13.04.2021.
u 13:49
Pogledaj originalni članak

Danas, 13. travnja, u svojoj 79. godini života, 61. godini redovništva i 55. godini svećeništva preminuo je akademik, umirovljeni sveučilišni profesor i jedan od najeminentnijih hercegovačkih svećenika fra Serafin Hrkać. Od fra Serafinove braće franjevaca iz širokobriješkog samostana čuli smo da je bio u solidnom zdravstvenom stanju, ali se naglo pogoršalo i nadali se da će brzo ozdraviti, a onda su iz SKB-a Mostar saznali tužnu vijest da je fra Serafin preminuo.  

Sveta misa zadušnica slavit će se u crkvi Uznesenja BDM na Širokom Brijegu sutra, u srijedu, 14. travnja, u 14 sati, a potom će se održati sprovodni obredi i ukop na groblju Mekovac na Širokom Brijegu. Istog dana u 12 sati i 30 minuta njegovo tijelo bit će izloženo u crkvi Uznesenja BDM-a na Širokom Brijegu.

Akademik fra Serafin Hrkać, hercegovački franjevac, filozof i klasični filolog, rođen je 1942. godine u Izbičnu kod Širokog Brijega, gdje je završio osnovnu školu, a nižu gimnaziju i malu maturu u Širokom Brijegu. Fra Serafin rođeni je brat fra Mladena Hrkaća po kojem nosi ime poznata humanitarna udruga sa sjedištem u Zagrebu. Fra Serafin  višu klasičnu gimnaziju pohađao je u Sinju i Dubrovniku, a  filozofiju i teologiju studirao u Sarajevu i Rimu. Za svećenika zaređen 1966. godine. Samo šest godina nakon zaređenja u Rimu je obranio doktorat iz klasične filologije. Svoje golemo znanje prenosio je kao profesor u Splitu, Visokom, Širokom Brijegu, Humcu, Mostaru… Od 1992. predavao je latinski jezik na Pravnom fakultetu Sveučilišta u Mostaru, a tri godine potom latinski jezik i filozofiju na Pedagoškom (sada Filozofskom fakultetu) SUM-a. Fra Serafin je 2000. godine postao redoviti profesor, a potom i pročelnik odjela na studiju filozofije i latinskog jezika na mostarskom sveučilištu. Kao eminentni ekspert za latinski jezik imao je ponuda i drugih sveučilišta. Na Filozofskom fakultetu u Sarajevu 1997. obranio je doktorat iz područja filozofije. Dugo je istraživao po franjevački knjižnicama i arhivama u cijeloj BiH. Tako je u franjevačkome samostanu u Kraljevoj Sutjesci otkrio vrlo značajan rukopis lektora filozofije fra Antuna Žderića “Enchyridion philosophicum in Universam Aristotelico-Scoticam logicam” te je nakon detaljnih proučavanja prijavio doktorsku disertaciju pod naslovom “Izlaganje o univerzarijama u djelu Antuna Žderića”.

Od 2000. godine bio je redoviti član Hrvatskog društva za znanost i umjetnost. Dvije godine potom postao je dopisni član, a od 2010. godine redoviti član Akademije nauke i umjetnosti BiH. Bio je prvi hercegovački franjevac član ove akademije. U njegovoj bogatoj akademskoj karijeri govori i činjenica da je bio ravnatelj Instituta za latinitet SUM-a. Uređivao je znanstvena izdanja u FRAM ZIRAL-u, a bio je i član uredništva Hrvatske enciklopedije Bosne i Hercegovine. Između ostalog, bio je bibliotekar Franjevačke knjižnice u Mostaru i kustos samostanskog muzeja na Širokom Brijegu. Značajan je i njegov prevodilački rad, a objavio je 20-ak knjiga. Kad smo posljednji put razgovarali sa fra Serafinom u dvorištu franjevačkog samostana, gdje je proveo svoje posljednje fratarske dane, darovao nam je svoj Hrvatsko-grčki rječnik!

Ključne riječi
Pogledajte na vecernji.hr

Još nema komentara

Nema komentara. Prijavite se i budite prvi koji će dati svoje mišljenje.