Postoje velike razlike unutar Europske unije kada je riječ o načinu na koji se živi, od veličine i kvalitete smještaja pa do ključnog pitanja - posjeduju li stanovnici pojedinih zemalja svoj dom ili plaćaju stanarinu, prenio je klix.ba.
Razlike među zemljama
Najnovije izdanje publikacije “Housing in Europe, 2025.”, koju je objavio Eurostat, donosi zanimljive podatke koji otkrivaju kulturološke i ekonomske podjele na kontinentu. Iako je posjedovanje vlastitog krova nad glavom i dalje dominantan trend u Europskoj uniji, razlike između pojedinih zemalja su drastične, osobito kada se usporede države istočne i jugoistočne Europe s onima na Zapadu. Prema podacima za 2024. godinu, 68 posto stanovništva u Europskoj uniji živi u vlastitom domu, dok preostalih 32 posto unajmljuje stambeni prostor. Međutim, prosjek skriva velike varijacije. Zemlje u okružju i istočnoj Europi prednjače po broju vlasnika nekretnina. Najveći udio stanovnika koji žive u vlastitom domu zabilježen je u Rumunjskoj (čak 94 posto), Slovačkoj (93 posto), Mađarskoj (92 posto), Hrvatskoj (91 posto). Ovi podaci, kako prenosi klix.ba, pokazuju kako je u ovim društvima, slično kao i u Bosni i Hercegovini, posjedovanje nekretnine i dalje prioritet i simbol sigurnosti. S druge strane, situacija u ekonomski najjačoj zemlji Europske unije potpuno je drugačija. Njemačka je jedina zemlja u Europskoj uniji u kojoj je najam češći od posjedovanja nekretnine. Tamo je čak 53 posto stanovništva u statusu podstanara. Slijedi je Austrija, gdje 46 posto osoba unajmljuje dom, te Danska s 39 posto. To upućuje na razvijenija i uređenija tržišta najma u ovim zemljama, ali i drugačiji mentalitet u odnosu na jug i istok Europe. Podaci otkrivaju i gdje Europljani najčešće žive. U prosjeku 51 posto populacije Europske unije živi u kućama, a 48 posto u stanovima. Najveći ljubitelji kuća su Irci (90 posto populacije živi u kući) te Nizozemci i Belgijci (77 posto), kao i Hrvati (76 posto). S druge strane, život u stanovima dominira u Španjolskoj (65 posto), Latviji (64 posto) i Malti (63 posto).
Ne mogu se grijati
Izvješće se dotiče i kvalitete stanovanja. Oko 17 posto stanovništva Europske unije živi u prenapučenim domovima, pri čemu su stope najviše u Rumunjskoj (41 posto) i Latviji (39 posto). S druge strane, čak 33 posto populacije živi u domovima koji su “preveliki” za njihove potrebe (tzv. under-occupied), što je najčešće slučaj kod starijih parova čija su djeca napustila dom. Zabrinjavajući je podatak da si devet posto stanovništva Europske unije u 2024. godini nije moglo priuštiti adekvatno grijanje doma, pri čemu je situacija najteža u Bugarskoj i Grčkoj. Kada je riječ o cijenama, tržište nekretnina doživjelo je snažan rast. U razdoblju od 2010. do 2024. godine cijene kuća u Europskoj uniji porasle su za 53 posto, dok su najamnine skočile za 25 posto. Najveći rast cijena nekretnina zabilježen je u Mađarskoj i Estoniji, gdje su se cijene više nego udvostručile.