Novi predsjednik Republike Srpske trebao bi se doznati tek sredinom veljače nakon što se u nedjelju, 8. veljače, održi drugi krug ponovljenih izbora na 136 biračkih mjesta u 17 općina i gradova u Republici Srpskoj. Ovi izbori, iako novome predsjedniku neće donijeti ništa osobito, bit će test odnosa u republičkosrpskom entitetu između vladajućeg SNSD-a i partnera te oporbe predvođene SDS-om. Kako sada stvari stoje, Branko Blanuša iz SDS-a, koji je preko noći posve neočekivano postao politička zvijezda, ima prednost od nešto više od 6000 glasova, dok je pak Siniša Karan prije poništavanja izbornih rezultata bio u prednosti od više od 9000 glasova. Očekivanja su posve različita u oba tabora, a rezultati ovih izbora bit će i uvertira za opće izbore 2026. godine u svojevrsnoj postdodikovskoj eri, kojemu je zabranjeno angažiranje u izvršnoj vlasti. Koliko je Dodik imao karizmu, kod njegovih se nasljednika ne može reći da je slučaj, a to djelomično i daje odgovor na to zašto su se rezultati između kandidata toliko približili.
Otkrivene nepravilnosti
Izbori se u RS-u ponavljaju nakon pritisaka SDS-a i PDP-a, koji u Središnjem izbornom povjerenstvu imaju značajan utjecaj. Pa ipak, SIP je poništio rezultate s tih lokacija nakon izbora 23. studenoga. Provjerama su otkrivene nepravilnosti, uključujući krivotvorenje potpisa birača i glasanje osoba bez zakonskog prava. Ovaj novi krug glasanja ključan je za određivanje novog predsjednika: hoće li to biti Siniša Karan iz vladajuće koalicije ili Branko Blanuša iz ujedinjene oporbe. Prema preliminarnim rezultatima iz studenoga, Karan je imao prednost od oko dva posto, odnosno nešto više od 9500 glasova. Zanimljivo je da je to bila razlika kojom je Karan slavio ispred Blanuše, koji je u međuvremenu lansiran i kao predsjednik SDS-a. Karan uživa izravnu podršku Milorada Dodika, čiji je utjecaj na testu nakon smjene s dužnosti predsjednika zbog presude o neprovođenju odluka visokog predstavnika, što je rezultiralo godinom dana zatvora. No, nisu svi detalji oko održavanja izbora poznati. Ministarstvu financija i riznice BiH dostavljen je zahtjev za osiguranjem 600.000 KM potrebnih za provedbu ovih ponovnih izbora. No, na to se još čeka. Novi predsjednik, tko god to bio, imat će jedva šest mjeseci za “upravljanje” Republikom Srpskom jer se opći izbori održavaju već u listopadu 2026. godine. To razdoblje bit će ograničeno, s fokusom na simboličke uloge, a ne na dubinske reforme.
Ako pobijedi Blanuša, njegova će moć biti još ograničenija: neće imati mogućnost utjecati na Vladu ili Narodnu skupštinu, nego će prvenstveno biti izvršitelj njihovih odluka. Razlog tome leži u činjenici da SNSD drži komotnu većinu u Narodnoj skupštini, što oporbi ostavlja malo prostora za manevar. Ipak, izbori 2026. godine mogli bi biti daleko zanimljiviji. Bez Dodikove karizme, nasljednici poput Karana suočavaju se s izazovima u održavanju utjecaja i jedinstva. Za SNSD je iznimno važno očuvati poziciju predsjednika kako bi iskoristili trenutačne prednosti u vlasti, uključujući kontrolu nad ključnim institucijama i resursima. To bi im omogućilo jačanje položaja pred općim izborima, gdje bi mogli konsolidirati moć i spriječiti eroziju podrške. S druge strane, oporbi predvođenoj SDS-om ova prilika predstavlja šansu da načne gotovo 30-godišnju suverenu vlast SNSD-a i riješi se nagomilanih frustracija. Blanušin neočekivani uspon kao “političke zvijezde” simbolizira mogući pomak, gdje bi pobjeda mogla mobilizirati birače umorne od dugogodišnje dominacije.
Dva bloka
Oporba vidi ovo kao uvertiru za 2026., gdje bi mogli izazvati većinu u Skupštini, posebno ako se nepravilnosti iz prošlosti ponove i izazovu veći bijes javnosti. Ovi ponovni izbori nisu samo o predsjedničkoj stolici, već o širem političkom pejzažu Republike Srpske. U kontekstu Bosne i Hercegovine, gdje etničke tenzije i međunarodni pritisci igraju ulogu, rezultati bi mogli utjecati na stabilnost entiteta. Dodik, iako zabranjen u izvršnoj vlasti, i dalje djeluje iz sjene, podržavajući Karana i pokušavajući očuvati svoje nasljeđe. Analitičari ističu da bi Karanova pobjeda učvrstila kontinuitet, dok bi Blanušina označila pomak prema povratku SDS-a u život nakon 30-godišnje hibernacije. Birači na tih 136 mjesta, uglavnom u urbanim i ruralnim područjima, suočavaju se s izborom između dva bloka. Rezultati ovih izbora sigurno će oblikovati kampanju za 2026., gdje bi oporba mogla iskoristiti frustracije za veći uspjeh, dok SNSD nastoji sačuvati dominaciju. Sredina veljače donijet će odgovor, ali dugoročne implikacije bit će vidljive tek na općim izborima.
Situacija u Federaciji
Što se tiče Federacije BiH, uoči općih izbora 2026. politički odnosi se zahuktavaju unutar nacionalnih blokova. U hrvatskom bloku HDZ BiH predvođen Draganom Čovićem suprotstavlja se novom savezu “petorke” - HDZ 1990., Hrvatski nacionalni pomak (HNP), Hrvatska demokratska stranka (HDS), Hrvatska republikanska stranka (HRS) i Hrvatska seljačka stranka (HSS BiH). Ovaj oporbeni blok, formiran krajem 2025., cilja na rušenje HDZ-ove dominacije, naglašavajući zajednički program za ravnopravnost Hrvata i kritike korupcije. S druge pak strane, među bošnjačkim strankama vodi se intenzivna kampanja, uglavnom kroz SDFA optužbe o “prodaji bošnjačkih interesa” i ugrožavanju države Bosne. Stranke poput SDA optužuju rivale, kao NiP ili Našu stranku, a nešto manje SDP BiH, za kompromise s Dodikovim SNSD-om i HDZ-om. Ove podjele, uz potpunu blokadu na europskom putu, pojačavaju napetosti pred izborima, gdje bi rezultati mogli utjecati na cjelokupnu stabilnost BiH.