Dok političke strane međusobno pokušavaju prebaciti odgovornost, tržište rada jasno šalje signal da radnici odlaze, poslodavci otežano dolaze do radne snage, a poslodavci traže dozvole za uvoz čak 40.000 stranih radnika, što dodatno potvrđuje strukturne probleme, piše Večernji list BiH.
Broj zaposlenih u Federaciji BiH na dan 31. listopada 2025. iznosio je 547.520, što je 4322 radnika manje nego na početku godine, čime je 2025. postala jedna od rijetkih godina u proteklom desetljeću koja bilježi neto pad zaposlenosti, uz pandemijsku 2020. godinu. Usporedbe radi, samo prošle godine broj zaposlenih u istom razdoblju povećan je za 6854 radnika, dok se ove godine ne samo da nije povećao, nego je izgubljen i ranije ostvareni rast.
Tržište se mijenja
Protivnici neradne nedjelje i povećanja plaća reći će da je razlog upravo to. Međutim, podaci službi za zapošljavanje to ne potvrđuju. Naime, na evidencijama zavoda i službi za zapošljavanje u BiH na kraju rujna bilo je 316.159 osoba i, u odnosu na prethodni mjesec, broj nezaposlenih osoba manji je za 5962 ili 1,85 posto te manji za 8553 ili 2,63 posto u odnosu na isti mjesec prethodne godine. Realnija je pretpostavka da su ti ljudi otišli iz zemlje u potrazi za boljim uvjetima rada. Mjesecima se poslodavci žale da ne mogu pronaći radnike. Gotovo da i nema tvrtke kojoj ne nedostaje radne snage, a natpisi tipa “tražimo radnika” mogu se vidjeti gotovo na svakom objektu.
Poslodavci u Bosni i Hercegovini danas tvrde da “ne mogu naći radnike”, ali iza toga stoji više različitih razloga. Mnogi nude plaće koje ne prate rast troškova života. Radnici zato odlaze u zemlje EU-a, gdje za isti posao mogu zaraditi nekoliko puta više i imaju bolje uvjete. BiH se već godinama suočava s odlaskom mladih i radno sposobnih ljudi. To dovodi do manjka radne snage u gotovo svim industrijama - od građevine i ugostiteljstva do IT sektora. Dio poslodavaca i dalje očekuje radnike s “10 godina iskustva za početnu plaću”, stroge kriterije i veliku fleksibilnost, ali bez adekvatne kompenzacije. Mladi to sve manje prihvaćaju. Tržište se mijenja - radnici danas imaju više opcija, traže bolje uvjete, mogućnost napredovanja i zdravo radno ozračje.
Poslodavci koji se ne prilagode teže pronalaze radnike. Zbog nedostatka domaćih radnika sve više poslodavaca pribjegava uvozu radnika iz zemalja poput Nepala, Bangladeša, Indije ili Turske. Međutim ta, često neobrazovana, radna snaga na masi poslova ne može zamijeniti domaće obrazovane radnike.
Pogreške poslodavaca
Građevinski radnici najviše odlaze zbog ogromnih razlika u primanjima. Slično je i s vozačima, medicinarima... U BiH nema apsolutnog “nedostatka radnika”, nego nema radnika koji žele raditi pod lošim uvjetima. Tamo gdje su plaće konkurentne (IT, rijetke specijalizirane struke), radnici se nalaze bez problema. Što poslodavci u BiH često pogrešno rade? Nude minimalac ili malo iznad toga. Očekuju “superradnika”: puno iskustva + fleksibilnost + prekovremeni. Ne nude ugovore na neodređeno. Zadržavaju staru poslovnu kulturu (autoritativno upravljanje). Ne ulažu u edukaciju radnika.
Što radnici u BiH danas traže? Bolje plaće, sigurnost posla, poštovanje i normalno radno ozračje, ograničeno radno vrijeme bez eksploatacije, mogućnost napredovanja, ravnotežu između posla i privatnog života. Poslodavci koji prije prihvate novonastalu situaciju na tržištu rada i prilagode joj se, mogu očekivati nastavak poslovanja. Onima koji to ne učine, jedini izbor bit će ključ u bravu jer radnike neće imati. Ovo najbolje potvrđuju svjedočenja radnika: - Radio sam za 900 KM, plus subote i često prekovremeno. Kad sam izračunao koliko bih zaradio u Sloveniji za isti posao, nije mi bilo teško odlučiti. Nije problem raditi, problem je kad se tvoj rad ne cijeni - kaže mladić koji je odlučio napustiti BiH.
- Svi pričaju da nema radnika, ali nitko ne govori da nude plaće koje su bile OK prije 10 godina. Ako žele majstora, moraju ga platiti kao majstora - priča jedan CNC operater. - Mi zapošljavamo mlade, ali ne zadržavaju se. Kažu da je posao težak i da se ne isplati. Moramo razmišljati o povećanju plaća, ali i o modernizaciji rada - kažu u jednom lancu trgovina. S odlaskom radnika muku muče i ugostitelji. - Konobari i kuhari nestaju brže nego što ih možemo pronaći. Kada ih obučimo, preuzme ih hotel u Hrvatskoj ili Crnoj Gori za dvostruko veće plaće - kaže vlasnik restorana. •