Stupanje na snagu odluke američke administracije na čelu s predsjednikom Donaldom Trumpom, a kojom se uvode carine za gotovo 70 država svijeta, među ostalim, i 30% za BiH, ali i ranije uvođenje američkih carina prema EU u iznosu od 15 posto, donose velike probleme za poslovnu zajednicu i tvrtke u BiH, uz opasnost od gubitka poslova, smanjenja produktivnosti, a onda i gubitka radnih mjesta. Posebice se to odnosi na neizravan utjecaj koji je posljedica činjenice da BiH većinu svoje vanjske trgovine obavlja sa zemljama EU-a, a ako te zemlje počnu štedjeti uslijed nametnutih američkih carina, prvi na udaru mogli bi biti dobavljači, pa tako i oni iz BiH.
Refleksije na BiH
Makroekonomski analitičar, dekan i predavač na Sarajevo School of Science and Technology dr. Faruk Hadžić kazao je u razgovoru za Večernji list kako trgovinski dogovor između SAD-a i EU, koji formalno uvodi carine od 15% na većinu proizvoda iz EU u SAD, uz zadržavanje 50% carina na čelik i aluminij, označava prekretnicu u dosadašnjoj trgovinskoj politici između ova dva bloka. - Iako na prvi pogled djeluje kao kompromis koji sprječava trgovinski rat, zapravo je riječ o redefiniranju odnosa u kojem EU više nije tretiran kao ravnopravan partner, već kao konkurent, kojem se šalju poruke da mora prilagoditi svoju industrijsku politiku, i to pod pritiskom. Upravo se ovim potezom mijenja kretanje globalne trgovine, gdje prostor za “zelenu tranziciju” i subvencije za domaću industriju postaje sve tješnje reguliran interesima velikih sila - naglasio je Hadžić. Za Europsku uniju dogovor donosi, kaže, kombinaciju olakšanja i razočaranja. S jedne strane, izbjegnuta je eskalacija carinskog sukoba s najvećim ekonomskim partnerom, što bi izazvalo izravne štete za ključne izvozne sektore. S druge strane, činjenično stanje pokazuje, navodi Hadžić, da je Europa pristala na višu razinu tarifa i smanjeni obujam preferencijalnog pristupa američkom tržištu, dok zauzvrat nije dobila sustavna rješenja za vlastite industrijske prioritete. U konačnici, najveći gubitnici su europski proizvođači čelika i aluminija, koji ostaju izloženi ekstremno visokim carinama, uz realnu opasnost od prekomjernog uvoza iz Kine i gubitka domaće konkurentnosti. Hadžić ističe i da će se, iako BiH nije izravna strana u ovom dogovoru, njegova refleksija itekako osjetiti i kod nas. - Kao ekonomski prostor koji je snažno oslonjen na EU tržište, BiH ovisi o kretanjima unutar europske industrijske politike. Ako europski proizvođači budu pod pritiskom američkih carina, moguće je da će u lancima opskrbe i regionalnim nabavama tražiti dodatne uštede, što se može prenijeti na smanjenje narudžbi prema bh. poduzećima. Istodobno, potencijalne tržišne distorzije, poput višeg izvoznog pritiska EU tvrtki prema Balkanu, mogu destabilizirati domaće proizvođače koji nisu zaštićeni - upozorio je Hadžić. Smatra stoga kako bi ova situacija morala biti svojevrsni signal i alarm kako BiH više ne može biti pasivni promatrač u svijetu koji se brzo mijenja. Poručuje kako hitno treba krenuti u diversifikaciju izvoznih tržišta, jačanje vlastite industrijske politike i aktivnu diplomatsku inicijativu prema EU kako bi se osiguralo da ne postanemo kolateralna šteta trgovinskih dogovora u koje nismo uključeni.
Inicijativa prema EU
- U vremenu kada globalna trgovina više nije zasnovana samo na pravilima već i na moći, mala ekonomija poput BiH mora igrati pametno, brzo i strateški -zaključio je Hadžić. Iz Udruge poslodavaca Sarajevske županije ističu kako će posljedice osjetiti one kompanije koje su imale plasman proizvoda na američko tržište, ali i bh. ekonomski sektor, a direktor Udruge Suad Ećo za Fenu kaže kako će biti pogođena namjenska, metalska i drvna industrija koja je počela izvoziti i ostvarivati rezultate na američkom tržištu.