Dr. Vesna Haluga

Tradicionalno tetoviranje Hrvata u BiH je jedinstven fenomen u svijetu

21.10.2022.
u 10:38
Tradicijska tetovaža žena katolkinja se jako dobro uklapa u kulturnom, povijesnom, etnološkom, sociološkom, ali i u suvremenom kontekstu – izjavila je Haluga
Pogledaj originalni članak

U Hrvatskom domu hercega Stjepana Kosače u četvrtak je u organizaciji HKD Napredak Glavna podružnica Mostar održano javno predavanje na temu „Znamen na koži – tradicijska tetovaža žena katolkinja – simbol identiteta i kulture Hrvata iz BiH“ na kojoj je prezentirana povijest i simbolika tradicionalnog tetoviranja žena katolkinja u BiH.

Predavanje je održala dr. Vesna Haluga, koja je 2022. obranila doktorsku disertaciju na temu „Semiotički aspekti i suvremeno komunikacijsko značenje tradicijske tetovaže žena katolkinja iz BiH“.

– Ovo je neka identitetska priča, a mislim da je ovo ujedno i jako lijepa i jako teška priča, posebno u onih 400 godina od njenog nastanka. Što se tiče suvremenog, tetovaže u posljednjih nekoliko godina postaje popularna. Tradicijska tetovaža žena katolkinja se jako dobro uklapa u kulturnom, povijesnom, etnološkom, sociološkom, ali i u suvremenom kontekstu – izjavila je Haluga, priopćeno je iz HKD Napredak.

Kako kaže, iako ima mnogo vrsta tetovaža po svijetu u raznih naroda, ona žena katolkinja u BiH je jako specifična.

– Imamo tetovaža po čitavom svijetu, od poznatih japanskih i maorskih, ali što se tiče naše tetovaže to je jedinstveni fenomen u cijelom svijetu, karakterističan isključivo za žene katolkinje u BiH. Imamo i primjere takvih tetovaža u Hrvatskoj, ali smatra se da su to osobe koje su doselile iz BiH. Ono što je specifikum ove tetovaže je da je ona jedina tetovaža na cijelom svijetu koja je imala originalnu zaštitnu funkciju. Tetoviralo se kako bi se spriječilo odvođenje djevojaka od strane osmanlijskih okupatora u tadašnje doba – dodala je Haluga.

Kako navode povijesni izvori tradicionalno tetoviranje ili „sicanje“ radilo se jer su katolici tako željeli zaštitili svoju djecu od nasilnog odvođenja i zauvijek ih obilježiti, kako bi znali kome pripadaju.

Tetovirana su muška i ženska djeca od 3 do 18 godina starosti, i to na blagdan svetog Josipa, Blagovijest, Veliki petak i u korizmeno vrijeme pomoću prirodnih materijala kao što su med, ugljen, pljuvačka i majčino mlijeko. Tema tetovaža su uglavnom bili križevi.

– Ono što je zanimljivo da se netko bavi ovom temom i da će to prezentirati i ovdje i u svojoj knjizi. Inače, te tradicijske tetovaže sigurno zavređuju da budu zaštićene od UNESCO-a, jer to je ipak vrijedna nematerijalna baština – kazao je u izjavi za medije Zoran Stojanović, profesor filozofije koji se ujedno bavi proučavanjem tradicije i običaja ramskoga kraja, gdje je sicanje prisutno i danas.

U ime organizatora nazočne je pozdravio Miroslav Landeka, predsjednik HKD Napredak Glavna podružnica Mostar.

– Mi u svom nazivu nosimo „kulturno“, a tradicija ima važnost u onome što radi Napredak. Znamo da je tradicijska tetovaža vezana za ovo podneblje, a Napredak u okviru svojih aktivnosti uvijek želi biti aktualan i poseban te na ovaj način nastojimo promovirati kulturu i tradiciju Hrvata u BiH – istaknuo je Landeka, dodavši kako je upravo u cilju promociji tradicijske kulture HKD Napredak odlučio osnovati Institut za promociju i očuvanje tradicijske kulture Hrvata u Bosni i Hercegovini.

Istaknuo je kako je ovo javno predavanje  naše malo svjedočanstvo otimanja od nestanka i zaborava hrvatske tradicijske tetovaže, fenomena koji je dijelom pridonio opstanku hrvatskog naroda i jedan  zajednički skromni doprinos da se kroz priču o znamenu na koži žena katolkinja  osjeti kap ljubavi prema svome narodu, svojoj vjeri i svojoj domovini, teškoj prošlosti,  ali i nadi za budućnost.

-Jer neke se stvari u našoj domovini Bosni i Hercegovini, državi koju dijelimo sa druga dva konstitutivna naroda, Srbima i Bošnjacima, i ostalima, nisu  promijenile. Mi nažalost i danas,  500 godina nakon tog mračnog razdoblja,  borimo se za pravo na svoj puni politički, nacionalni i vjerski identitet. Neka ono bude  novo nadahnuće i omaž svim  snažnim ženama Hrvaticama, katolkinjama, koje sada negdje odozgo gledaju i s ponosom pokazuju svoje „išarane“ ruke, znajući da imaju suvremene nasljednice, kojima je križić na ruci poticaj i inspiracija za neku novu borbu za svoj identitet. Neka bude poticaj u svakodnevnoj borbi za izgradnju društva u kojemu se neće nasrtati na njihovu vjera, obitelj i ljubav prema svojemu narodu, potpuno poštujući i uvažavajući sve ono drugo i drugačije-poručio je predsjednik Landeka.

Ključne riječi
Pogledajte na vecernji.hr

Još nema komentara

Nema komentara. Prijavite se i budite prvi koji će dati svoje mišljenje.