Bosna i Hercegovina tijekom protekle godine nije ostvarila značajniji napredak ni u jednoj od 19 analiziranih oblasti europskih integracija, dok je u deset zabilježeno nazadovanje, u sedam ograničen napredak, a u dvjema je stanje ostalo nepromijenjeno, istaknuto je danas na predstavljanju Alternativnog izvješća o napretku BiH na putu ka članstvu u Europskoj uniji za razdoblje 2025./2026. Izvješće pod nazivom "Europski put BiH: godina izgubljenih prilika", koje je pripremila Inicijativa za monitoring europskih integracija BiH, obuhvaća stanje u oblasti vladavine prava, borbe protiv korupcije, funkcioniranja institucija, ljudskih prava i slobode medija.
Predstavnica Inicijative Dragana Dardić izjavila je da je u pripremi izvješća sudjelovalo 11 organizacija civilnoga društva, koje su analizirale stanje u oblastima obuhvaćenim prvim klasterom pristupnih pregovora, a koji se odnosi na temeljna pitanja.
– Nažalost, ni ovo izvješće ne ostavlja prostora za optimizam. Ni u jednoj oblasti koju pokriva nije zabilježen značajniji napredak – kazala je Dardić.
Govoreći o zaštiti ljudskih prava, navela je da su u Federaciji BiH usvojene zakonske izmjene kojima je femicid definiran kao posebno kazneno djelo, ali da to nije spriječilo nova ubojstva žena. Prema medijskim izvješćima, od polovice 2025. do kolovoza 2026. godine u BiH je ubijeno najmanje deset žena, uglavnom vatrenim oružjem, dok jedinstvena baza podataka o femicidu još ne postoji.
Dardić je upozorila i na izostanak napretka u pravnom priznavanju istospolnih zajednica te neujednačenu zaštitu prava djece, posebno kada je riječ o naplati alimentacije.
Predstavnik Transparency Internationala BiH Edo Kanlić ocijenio je da je proces europskih integracija praktički zaustavljen zbog nefunkcioniranja ključnih institucionalnih mehanizama.
– U protekloj godini proces je praktički mrtav, jer nijedna od struktura neophodnih za učinkovito vođenje europskih integracija nije adekvatno funkcionirala – rekao je Kanlić.
Naglasio je da BiH još nema program integriranja, glavnog pregovarača niti IPA koordinatora, dok nisu uspostavljene ni strukture potrebne za provedbu Plana rasta Europske unije.
Prema njegovim riječima, BiH je jedina država zapadnog Balkana koja još nije službeno pristupila Planu rasta jer nije potpisala niti ratificirala sporazume o instrumentu i zajmu, čime je dovedeno u pitanje korištenje približno milijardu eura dostupnih sredstava. Upozorio je da bi, ukoliko do kraja godine ne bude ostvaren napredak u provedbi reformi, BiH mogla trajno izgubiti pristup sredstvima u iznosu od 373 milijuna KM.
Kanlić je ukazao i na ozbiljne nedostatke u sustavu sprečavanja sukoba interesa, navodeći da se državni zakon usvojen 2024. godine još ne primjenjuje adekvatno zbog neusvajanja podzakonskih akata, dok Federacija BiH od 2013. godine nema tijelo nadležno za njegovu provedbu.
Direktorica Centra za istraživačko novinarstvo Lejla Bičakčić upozorila je na izostanak reformi pravosuđa, posebno zbog neusvajanja zakona o Visokom sudskom i tužiteljskom vijeću i Sudu BiH, koji predstavljaju preostale ključne uvjete za nastavak europskog puta.
Prema njezinim riječima, nijedan od ponuđenih zakonskih tekstova nije usklađen s preporukama Venecijanske komisije, a nedostaje i politička volja za postizanje dogovora.
Posebno je upozorila na rezultate procesuiranja visoke korupcije, navodeći da je tijekom 2025. godine podignuto samo šest optužnica, što predstavlja pad od gotovo 75 posto u odnosu na ranije godine.
– Oko 50 posto osuđenih za korupciju dobiva uvjetne kazne, dok se više od 54 posto riješenih prijava za korupcijska kaznena djela završava bez pokretanja istrage – istaknula je Bičakčić.
Dodala je da je okončano tek oko 22 posto provjera imovinskih kartona sudaca i tužitelja, što je u proteklom razdoblju otežavalo i imenovanja nositelja pravosudnih funkcija.
Predstavnica organizacije "Zašto ne" Maida Čulahović izjavila je da je u oblasti slobode izražavanja zabilježeno nazadovanje, posebno u segmentima transparentnosti vlasništva nad medijima, regulacije online prostora i neovisnosti Regulatorne agencije za komunikacije.
Istaknula je da BiH još nema zakonsko rješenje kojim bi se osigurala transparentnost medijskog vlasništva, dok nisu pokrenute ni konkretne aktivnosti na usklađivanju domaćih propisa s europskim Aktom o digitalnim uslugama.
Kao primjer potencijalno restriktivnog reguliranja online prostora navela je odluku Općine Kakanj kojom su određeni oblici izražavanja na društvenim mrežama definirani kao prekršaji, na osnovi čega je izdano 11 prekršajnih naloga.
Čulahović je upozorila i da prednacrt Zakona o elektroničkim komunikacijama sadrži odredbe koje bi mogle dodatno ugroziti političku i financijsku neovisnost Regulatorne agencije za komunikacije.
Šefica Sekcije za europske integracije, politička i ekonomska pitanja Delegacije Europske unije u BiH Aurelie Valtat izjavila je da ovogodišnje izvješće Europske komisije potvrđuje kako, unatoč deklarativnom opredjeljenju vlasti za članstvo u EU, Bosna i Hercegovina nastavlja zaostajati na europskom putu.
Navela je da su određeni pomaci ostvareni u borbi protiv organiziranog kriminala, zaštiti intelektualnog vlasništva i carinskoj oblasti, ali da ozbiljni problemi ostaju u pravosuđu, borbi protiv korupcije i slobodi izražavanja.
– Bosna i Hercegovina ostaje jedina zemlja u regiji koja još nije iskoristila nijedan euro predviđen u okviru Plana rasta – kazala je Valtat, naglašavajući da posljedice izostanka reformi izravno osjećaju građani kroz nedovoljna ulaganja u obrazovanje, zdravstvo, infrastrukturu i digitalizaciju.
Ukazala je i na mogućnosti postepene integracije u EU prije punopravnog članstva, uključujući pristup jedinstvenom području plaćanja u eurima (SEPA), povoljnije uvjete roaminga i proširenu suradnju s europskim agencijama.
Valtat je pozdravila doprinos organizacija civilnoga društva pripremi Alternativnog izvješća, navodeći da će njegovi nalazi biti pomno razmotreni u Bruxellesu.
Sudionici konferencije poručili su da su političke i institucionalne blokade jedan od glavnih razloga zastoja europskih integracija te da je neophodno hitno uspostaviti funkcionalne pregovaračke strukture, osigurati provedbu reformi i zaštitu prava građana.
Alternativno izvješće sadrži i osam ključnih preporuka usmjerenih na deblokadu europskog puta Bosne i Hercegovine.