U prosjeku, mirovine u Europskoj uniji iznose tek oko 60 posto plaće pred kraj radnog vijeka, a u mnogim zemljama i manje od 50 posto, zbog čega je siromaštvo među umirovljenicima i dalje ozbiljan problem
Prema Eurostatu, prosječna godišnja bruto mirovina u Europskoj uniji u 2023. godini iznosila je 17.321 euro, odnosno oko 1.440 eura mjesečno. No taj prosjek prikriva ogromne razlike između bogatijih i siromašnijih država. Na samom vrhu ljestvice nalazi se Island, gdje prosječna godišnja mirovina doseže više od 38.000 eura. Među članicama Europske unije prednjači Luksemburg s prosjekom od oko 34.400 eura godišnje.
Visoke mirovine bilježe i nordijske zemlje, Danska, Švedska, Norveška i Finska, kao i Nizozemska i Švicarska, gdje su iznosi znatno iznad europskog prosjeka. U tim državama mirovinski sustavi kombiniraju snažne državne mirovine i razvijene dodatne, profesionalne mirovinske fondove. Među najvećim europskim gospodarstvima, Italija ima najviše mirovine, dok Njemačka, Francuska i Španjolska također stoje nešto iznad prosjeka EU-a, piše Euronews.
Na dnu ljestvice nalazi se Turska, s prosječnom godišnjom mirovinom od svega oko 3.400 eura. Vrlo niske mirovine bilježe i Bugarska, Rumunjska te niz zemalja jugoistočne i istočne Europe. U skupini država s prosječnim mirovinama nižim od 8.000 eura godišnje nalaze se Bosna i Hercegovina, Srbija, Crna Gora i Hrvatska, ali i Slovačka, Mađarska, Litva i Latvija. To znači da velik broj umirovljenika u tim zemljama raspolaže s manje od 700 eura mjesečno prije oporezivanja.
BiH se prema visini prosječne mirovine nalazi pri dnu europske ljestvice. Iako su troškovi života niži nego u zapadnoj Europi, mirovine znatno zaostaju za prosjekom EU-a, a mnogim umirovljenicima jedva pokrivaju osnovne životne potrebe. Stručnjaci ističu da u siromašnijim zemljama obitelji često moraju dodatno pomagati starijim članovima, dok značajan dio umirovljenika ovisi o socijalnim naknadama i povlasticama.
Kada se mirovine uspoređuju prema kupovnoj moći, razlike su manje jer u nekim državama umirovljenici imaju besplatno zdravstvo, povlašteni prijevoz ili subvencionirano stanovanje. No čak i tada najviše mirovine ostaju višestruko veće od najnižih. Primjerice, Španjolska značajno napreduje na ljestvici kada se uzme u obzir kupovna moć, dok Švicarska i neke bogate zemlje padaju zbog visokih troškova života. U prosjeku, mirovine u Europskoj uniji iznose tek oko 60 posto plaće pred kraj radnog vijeka, a u mnogim zemljama i manje od 50 posto, zbog čega je siromaštvo među umirovljenicima i dalje ozbiljan problem.