I dok su oči javnosti uprte u današnji početak izborne kampanje, velika pravopisna pogreška na do sada otisnutim glasačkim listićima te potpuni izostanak hrvatskog jezika u jednoj ključnoj sintagmi bacili su sjenu na cijeli proces.
Suad Arnautović, član SIP-a, na sjednici SIP-a pozvao je na istragu u vezi s teškim propustom vezanim uz pravopisnu pogrešku na kandidacijskom listiću, gdje je došlo do situacije da u jednoj sintagmi postoji i latinica i ćirilica, pozvavši na zaustavljanje tiskanja takvih listića, nakon čega je reagirao i član SIP-a Željko Bakalar, upozorivši i da nedostaje verzija sintagme “kandidacijska lista” na hrvatskom jeziku, pozvavši na ispravak i tog dijela jer su tri jezika i dva pisma ravnopravna. Potvrdio je i da ima informaciju da se krenulo u zaustavljanje tiskanja, piše Večernji list BiH.
Utrka za pozicije
Ukupno 82 politička subjekta, 49 političkih stranaka, 29 koalicija i četiri neovisna kandidata, danas je krenulo u službenu izbornu kampanju, uokvirenu postojećim zakonskim rješenjem, što je praktički kruna višemjesečnih predizbornih aktivnosti usmjerenih prema organizacijskom dijelu. Od danas tematski dio kampanje može početi bez straha od sankcija, vođen u prvom redu emocijama, a ne konkretnim programima, s ciljem mobilizacije ne samo biračke baze već i identifikacije neodlučnih birača sa strankom ili kandidatom, no i dalje se vodeći prokušanim oruđem bosanskohercegovačke politike - konstantnim stvaranjem tenzija i čestim povratkom u prošlost, ponekad toliko daleko da graniči s elementima anakronizma. Ulozi su veliki, što je i razumljivo s obzirom na to da je više tisuća kandidata s velikim ambicijama i željama u utrci za ograničen broj pozicija, njih 518, od čega najviše ide na županijske skupštine - 289, a slijede Zastupnički dom Parlamenta FBiH s 98 pozicija, Narodna skupština RS-a s 83 pozicije, Zastupnički dom državnog Parlamenta s 42 mjesta, tročlano Predsjedništvo BiH te predsjednik i dva potpredsjednika Republike Srpske.
Govoreći o sadržaju i načinu vođenja kampanje, politička analitičarka Tanja Topić za Večernji list ističe da ne treba očekivati ništa novo jer je sve viđeno, naglasivši da postoji reciklaža izbornih poruka i obećanja te svega onoga što čini politički folklor potpunim. Upozorila je da je vidljiv potpuni izostanak rješenja i vizije, kazavši da postoji neka vrsta zakovanosti u prošlosti.
- Do sada smo vidjeli intenzivno korištenje javnih sredstava, barem u Republici Srpskoj, a to tumačim sa strahom od primjene biometrijske identifikacije i skeniranja glasačkih listića.
Prethodni izborni ciklusi nosili su veliki potencijal ili prostor za izborne manipulacije - kazala je Topić. U kontekstu izlaznosti kaže da će na nju utjecati dva čimbenika, prvi su upravo nove tehnologije, dok su drugi, kada govorimo i o Republici Srpskoj, previranja u oporbenom bloku i s tim vezane trzavice, što može dovesti do stava među građanima da su svi politički subjekti isti, a što pak može povećati bazu apstinenata.
Nove tehnologije
Ovogodišnji izbori, čije je održavanje predviđeno za 4. listopada, poznato je, bit će specifični i po primjeni novih tehnoloških rješenja, ali i novim izgledima listića. Od skeniranja kažiprsta prilikom identifikacije na biračkom mjestu, preko novog izgleda glasačkog listića i kandidacijske liste pa do ubacivanja listića u skener, birače čekaju uistinu značajne promjene prilikom obavljanja građanske dužnosti.
Prva promjena primjetna je odmah na dolasku na biračko mjesto jer će glasač ovaj put, osim identifikacije osobnom iskaznicom, vozačkom dozvolom ili putovnicom, koju će se elektronički očitati, morati položiti kažiprst desne ruke na senzor uređaja zbog biometrijske autentifikacije. Druga ključna izmjena odnosi se korištenje skenera umjesto tradicionalne biračke kutije, što bi u konačnici dovelo do bržeg i učinkovitijeg prebrojavanja glasa.