Novo istraživanje Eurobarometra potvrdilo je ono o čemu se analitičari i poznavatelji geopolitičkih prilika već dulje vrijeme slažu - jasno je vidljiv trend u kojemu građani zemalja članica više osjećaju prijetnju, no ohrabruje što je javna percepcija sve snažnija u smislu podrške jačanju obrambenih kapaciteta Europske unije, kao i svemirske industrije.
Novo istraživanje Eurobarometra objavljeno je uoči Münchenske sigurnosne konferencije te pokazuje rastuću percepciju prijetnje Europljana za njihove zemlje u trenutačnoj međunarodnoj situaciji. Većina njih također bi povjerila EU jačanje obrane. Ulaganja u ovo područje također se smatraju važnima. Svemirski programi EU-a percipiraju se kao ključni instrumenti za rješavanje pitanja obrane i sigurnosti, okoliša i klime te konkurentnosti. Najznačajniji rezultat je da više od dvije trećine Europljana (68%) vjeruje da je njihova zemlja ugrožena. Države članice s najvećom percepcijom prijetnje su Francuska (80%), zatim Nizozemska i Danska (77%) te Cipar i Njemačka (75%). Istodobno, 42% građana vjeruje da je njihova osobna sigurnost ugrožena.
Većina Europljana vjeruje EU da će ojačati sigurnost i obranu (52%), posebno u zemljama poput Luksemburga (76%), Portugala (74%), Cipra (73%) i Litve (71%). Uslijed uvođenja nekoliko povezanih inicijativa tijekom protekle godine, gotovo tri četvrtine ispitanika (74%) odobrava trenutačnu razinu obrambenih ulaganja EU-a ili smatra da bi se potrošnja trebala povećati. Potpora je posebno visoka u zemljama poput Litve (80%), Portugala (89%), Finske (83%), Španjolske (80%) i Danske (78%). Istodobno, značajan udio ispitanika izvještava da nije siguran u razinu obrambenih ulaganja, pri čemu 10% kaže da ne zna za potrošnju na nacionalnoj razini, a 12% za potrošnju na razini EU-a.
Sigurnost i obrana također se smatraju ključnim prioritetom svemirske politike EU-a, što smatra 53% Europljana, a slijede okoliš i klima (36%) te konkurentnost i rast europske industrije (31%). Štoviše, pozitivan ekonomski utjecaj svemirskih programa EU-a uvelike prepoznaju i najmlađi ispitanici (55%).
Rezultati ovog istraživanja jasno upućuju na zaključak kako su građani Europske unije sve više svjesni da u izmijenjenim geopolitičkim okolnostima Europa treba snažnije ulagati u vlastite obrambene i sigurnosne kapacitete, ali i u proizvodnju čitavog spektra industrijskih proizvoda kako bi se smanjila ovisnost o drugim, često dalekim tržištima. Takvo raspoloženje valja promatrati u svjetlu opasnosti koje predstavlja Ruska Federacija sa svojim agresorskim djelovanjem na Ukrajinu, ali i neprijateljskim stavom prema Europskoj uniji općenito. S druge strane, zaokret s druge strane Atlantika, koji pokazuje kako trenutačna američka administracija u Europskoj uniji, ali i Europi općenito, uključujući Veliku Britaniju kao tradicionalnu poveznicu Starog kontinenta s Amerikom, više ne vidi saveznika, već gospodarskog konkurenta, zasigurno doprinosi rastućem uvjerenju Europljana kako je vrijeme da EU i njegovi saveznici dodatno osnaže svoje kapacitete. Za takvo što itekako ima podloge jer brojne europske zemlje imaju snažnu, konkurentnu i suvremenu industriju koja može odgovoriti svim zahtjevima, ali kojoj je potreban dodatan poticaj kako bi stavila u funkciju svoje potencijale za odgovoriti na rastuće krize, nestabilnosti i nepredvidivosti dojučerašnjih saveznika.
Euronews je sredinom prosinca prošle godine, a referirajući se na analize OECD-a, objavio kako će povećanje trgovinskog trenja biti kompenzirano poboljšanim financijskim uvjetima, tekućom kapitalnom potrošnjom iz fondova Mehanizma za oporavak i otpornost (RRF) i otpornim tržištima rada. Nadalje, The Economic Research portal donosi nekoliko ključnih razloga zbog kojih 2026. donosi optimizam u Europu, počevši od snažnijeg rasta Njemačke u ovoj godini, preko ulaganja u obrambene kapacitete pa do razvoja umjetne inteligencije. Tomu svakako valja dodati i činjenicu da, unatoč usmjerenosti na obnovljive izvore, nuklearna energija ponovno izbija među prioritetne pravce osiguranja energetske neovisnosti Europe.