Godišnje u BiH odnesu oko 19.000 života

Svakoga sata od bolesti srca i krvnih žila preminu dvije osobe

Svakoga sata od bolesti srca i krvnih žila preminu dvije osobe
30.09.2022.
u 16:31
Prema podacima Svjetske federacije za srce, kardiovaskularne bolesti (uključujući i moždani udar) predstavljaju vodeći uzrok smrti u svijetu koji svake godine odnese 18,6 mil. života
Pogledaj originalni članak

U svibnju 2012. godine svjetski čelnici obvezali su se da će do 2025. smanjiti globalnu smrtnost od nezaraznih bolesti za 25%. Kardiovaskularna bolest odgovorna je za gotovo polovinu svih smrtnih slučajeva nezaraznih bolesti, piše Večernji list BiH

Službeni podaci

Prema podacima Svjetske federacije za srce, kardiovaskularne bolesti (uključujući i moždani udar) predstavljaju vodeći uzrok smrti u svijetu koji svake godine odnese 18,6 mil. života. Podaci Zavoda za javno zdravstvo FBiH za 2021. ukazuju da u ukupnoj smrtnosti u FBiH, odmah nakon COVID-19, dominiraju akutni infarkt miokarda, moždani udar, esencijalna (primarna) hipertenzija i kronična ishemična oboljenja srca. Kardiovaskularne bolesti godišnje u BiH odnesu oko 19.000 života, a gotovo 45% ukupne smrtnosti odnosi se na ova oboljenja. Od bolesti cirkulatornog sustava u 2020. u FBiH preminulo je 11.605, a u RS-u 7602 osobe - što znači da u BiH svakoga sata od posljedica kardiovaskularnih bolesti preminu dvije osobe. Statistika ukazuje na to da u BiH, kada je riječ o kardiovaskularnim bolestima, muškarci najčešće umiru od infarkta, a žene od moždanoga udara. Kardiovaskularne bolesti su kategorija bolesti koje pogađaju srce ili krvne žile (arterije i vene). Uzrok može biti kombinacija socioekonomskih, bihevioralnih i okolišnih čimbenika rizika, uključujući visoki krvni pritisak, nezdravu prehranu, visok kolesterol, dijabetes, zagađenje zraka, pretilost, upotrebu duhana, bolesti bubrega, fizičku neaktivnost, stres i štetnu upotrebu alkohola.

Utjecaj stresa

Jedna od većih prijetnji ljudskom srcu svakako je i stres. Mnoga znanstvena istraživanja pokazala su da su iznenadnim bolestima, poput infarkta, prethodili stresni događaji u životu oboljeloga iako to nije uvijek bilo vidljivo na prvi pogled. Ipak, dugotrajna i snažna emocionalna stanja mogu preusmjeriti fiziološke procese organizma k patologiji. Stres kojemu su ljudi svakodnevno izloženi utječe na pojačanu aktivnost simpatičkog živčanog sustava, što dovodi do povećanog lučenja adrenalina te ozbiljnih srčanih oboljenja. Stručnjaci upozoravaju na to da psihološki stres može udvostručiti rizik od srčanoga udara, dok vježbanje i dovoljno kvalitetnoga sna pomažu u smanjenju razine stresa. Također, izračunato je da je utjecaj stresa na srce jednak štetnom utjecaju najmanje pet cigareta dnevno. Osobe koje se nalaze pod stalnim stresom izložene su većem riziku od srčanoga udara i prerane smrti. Za osobe koje su patile od tjeskobe i stresa veća je vjerojatnost za 27% da će doživjeti srčani udar. 

Ključne riječi
Pogledajte na vecernji.hr

Još nema komentara

Nema komentara. Prijavite se i budite prvi koji će dati svoje mišljenje.