Suočavanje sa sumnjom na rak pluća, bolest od koje u Hrvatskoj godišnje oboli oko 3000 ljudi, zastrašujuće je iskustvo. Međutim, važno je znati da dijagnoza “sjene na plućima” nije kraj, već početak precizno definiranog dijagnostičkog puta u kojem Hrvatska stoji uz bok najrazvijenijim zemljama svijeta. Zahvaljujući proaktivnom pristupu i jednom od prvih nacionalnih programa za rano otkrivanje u Europi, izgledi za pacijente značajno se poboljšavaju, a rano otkrivanje postaje najmoćnije oružje u borbi protiv ove bolesti. Proces započinje nizom pretraga osmišljenih da pruže jasnu sliku stanja i usmjere liječnike prema najučinkovitijem liječenju.
Prvo je rengensko snimanje
Prvi korak najčešće je rendgensko snimanje (RTG) srca i pluća, no zlatni standard za detaljan prikaz je kompjutorizirana tomografija (CT). Upravo na ovoj tehnologiji temelji se Nacionalni program probira, koji cilja najrizičniju populaciju – osobe od 50 do 75 godina s poviješću pušenja od najmanje 30 kutija-godina. Unutar programa koristi se niskodozni CT (LDCT), moderna metoda koja uz minimalno zračenje daje iznimno precizne snimke. Hrvatski program, koji je od 2020. do danas obuhvatio više od 43.000 sudionika s preko 60.000 obavljenih snimanja, dodatno je osnažen upotrebom alata temeljenih na umjetnoj inteligenciji. Ovi sustavi pomažu radiolozima u preciznoj volumetrijskoj analizi plućnih čvorića, omogućujući praćenje njihovog rasta i rano prepoznavanje sumnjivih promjena.
Dok slikovne metode poput CT-a postavljaju sumnju, konačna potvrda dijagnoze zahtijeva uzorak tkiva za patohistološku analizu. Ovisno o položaju tumora, liječnici će se odlučiti za jednu od dvije glavne metode biopsije.
Dok slikovne metode poput CT-a postavljaju sumnju, konačna potvrda dijagnoze zahtijeva uzorak tkiva za patohistološku analizu. Ovisno o položaju tumora, liječnici će se odlučiti za jednu od dvije glavne metode biopsije. Ako je promjena smještena centralno, u blizini glavnih dišnih putova, izvodi se bronhoskopija – pretraga tijekom koje se tankim, fleksibilnim instrumentom ulazi kroz nos ili usta kako bi se izravno pristupilo leziji i uzeo uzorak. Za tumore na periferiji pluća, nedostupne bronhoskopu, primjenjuje se transtorakalna punkcija, gdje se igla pod kontrolom CT-a ili ultrazvuka uvodi kroz prsni koš do tumora. Dobiveni uzorak ključan je jer ne samo da potvrđuje radi li se o raku, već i određuje njegov točan tip, pri čemu karcinom pluća nemalih stanica (NSCLC) čini oko 85 % svih slučajeva i otvara vrata modernim terapijskim pristupima.
Nakon potvrde dijagnoze slijedi ključan korak – određivanje stadija bolesti, odnosno procjena njezine proširenosti. U tu se svrhu najčešće koristi PET-CT, sofisticirana pretraga koja spaja anatomske snimke CT-a s funkcionalnim prikazom metabolizma stanica, jasno razlikujući aktivne maligne procese od ožiljnog ili upalnog tkiva.
Nakon potvrde dijagnoze slijedi ključan korak – određivanje stadija bolesti, odnosno procjena njezine proširenosti. U tu se svrhu najčešće koristi PET-CT, sofisticirana pretraga koja spaja anatomske snimke CT-a s funkcionalnim prikazom metabolizma stanica, jasno razlikujući aktivne maligne procese od ožiljnog ili upalnog tkiva. No, tu priča moderne onkologije tek počinje. Za pacijente s NSCLC-om, Hrvatska nudi pristup preciznoj medicini kroz sveobuhvatno genomsko profiliranje (CGP). Ovo napredno testiranje iz uzorka tumora ili krvi analizira stotine gena, tražeći specifične biomarkere – mutacije poput EGFR, ALK, ROS1 i druge. Otkrivanje takvih meta omogućuje primjenu ciljanih lijekova i imunoterapije, koji djeluju izravno na stanice raka, postižući značajno bolje ishode i podnošljivost u odnosu na klasičnu kemoterapiju.
Hrvatska kao lider
Hrvatski Nacionalni program za probir i rano otkrivanje raka pluća ističe se kao jedan od uspješnijih u Europi, ne samo zbog ranog pokretanja, već i zbog izvanredne organizacije. Program je u potpunosti digitalno integriran u zdravstveni sustav (CEZIH), što omogućuje besprijekornu komunikaciju između liječnika obiteljske medicine, koji identificiraju i upućuju rizične pacijente, te 23 radiološka centra diljem zemlje. Cijeli je sustav, od pregleda do daljnje dijagnostike, u potpunosti pokriven od strane HZZO-a, čime se uklanjaju financijske prepreke za pacijente. Multidisciplinarni pristup, koji uključuje pulmologe, radiologe, kirurge i udruge pacijenata, stvorili su model koji druge zemlje sada promatraju kao primjer dobre prakse.
Gdje potražiti pomoć?
Centralno mjesto za dijagnostiku i liječenje raka pluća u Hrvatskoj je Klinika za plućne bolesti Jordanovac, koja je referentni centar za tumore pluća. Uz javne ustanove, vrhunske dijagnostičke usluge, uključujući napredni CT i PET-CT, dostupne su i u privatnim poliklinikama poput Radiochirurgije Zagreb. Time se nastavlja misija da se rak pluća, zahvaljujući inovacijama i organiziranom pristupu, pretvori iz smrtonosne u lječivu bolest.