Toplinski valovi, suša i sve izraženiji vremenski ekstremi više nisu iznimka nego novo pravilo, upozorili su u programu Novi dan meteorolog Federalnog hidrometeorološkog zavoda Bakir Krajinović i predsjednik Saveza organskih proizvođača Federacije BiH Sejad Herceg.
Suglasni su da se bosanskohercegovačka poljoprivreda mora hitno prilagoditi klimatskim promjenama, uz veća ulaganja u navodnjavanje, modernizaciju proizvodnje i jaču institucionalnu potporu.
Krajinović je istaknuo da je ono što se trenutno događa u Bosni i Hercegovini odraz globalnih klimatskih promjena.
„Na samom početku ljetne sezone najavili smo dugo, sunčano i toplije ljeto od prosjeka, uz oborine koje će biti prostorno neravnomjerno raspoređene i uglavnom u obliku pljuskova. Upravo takvu sliku ovo ljeto i pokazuje“, rekao je Krajinović.
Podsjetio je da je BiH već u lipnju zabilježila ekstreman toplinski val i nove temperaturne rekorde, dok je srpanj donio drugi izraženi toplinski val.
„Danas očekujemo vrhunac visokih temperatura. Na snazi je narančasto upozorenje Federalnog hidrometeorološkog zavoda. Na jugu zemlje temperature mogu dosegnuti 41 stupanj, a na sjeveru Bosne do 38 stupnjeva“, kazao je Krajinović.
„Umjerena klima je iza nas“
Krajinović upozorava da se Bosna i Hercegovina mora naviknuti na novu klimatsku stvarnost.
„Bosna i Hercegovina je nekada imala umjerenu klimu u svakom pogledu, a ta umjerena klima je iza nas. Ekstremi postaju naša nova svakodnevica i morat ćemo im se prilagođavati mnogo brže i mnogo bolje kako bismo rizike sveli na minimum“, rekao je.
Podsjetio je da su temperaturni rekordi obarani 2006., zatim 2012., 2021., 2025. i ponovo 2026. godine.
Herceg: Štete u poljoprivredi već su ogromne
Predsjednik Saveza organskih proizvođača Federacije BiH Sejad Herceg rekao je da klimatske promjene već ostavljaju ozbiljne posljedice na domaću proizvodnju hrane.
„Nekada smo imali probleme s mrazom, snijegom ili kišom, a sada toplinski valovi mogu desetkovati proizvodnju“, rekao je Herceg.
Kao primjer naveo je ovogodišnju proizvodnju malina.
„Malina je svoju berbu završila prije petnaestak dana, a količine koje su potrebne tržištu nemamo. Velike štete trpe i silažni usjevi, pa neće biti ni velikih prinosa“, kazao je Herceg.
Dodao je da probleme imaju i proizvođači mlijeka, koji se, osim klimatskih izazova, suočavaju i s problemima otkupa.
Pljuskovi više donose štetu nego korist
Govoreći o promjenama režima oborina, Krajinović je pojasnio da ukupna godišnja količina oborina ne pokazuje značajna odstupanja, ali da se njihov karakter potpuno promijenio.
„Sve češće imamo lokalne i veoma intenzivne pljuskove. U jednom ili dva dana može pasti mjesečna količina oborina, ali takve oborine više donose problema nego koristi jer tlo ne uspije dovoljno upiti vodu“, rekao je.
Dodao je da Federalni hidrometeorološki zavod zajedno sa Svjetskom meteorološkom organizacijom radi na unaprjeđenju sustava monitoringa kako bi prognoze bile što preciznije i korisnije za poljoprivrednike.
„Moramo mijenjati sorte i navodnjavati više površina“
Krajinović smatra da će se poljoprivrednici morati prilagoditi novim klimatskim uvjetima.
„Morat će se mijenjati sorte koje su uobičajene za naše prostore, ali nije dovoljno samo čekati kišu. Moramo navodnjavati mnogo veće površine jer promjena režima oborina pokazuje da će upravo navodnjavanje biti ključ prilagodbe“, rekao je.
Naglasio je i da će biti potrebna mnogo intenzivnija suradnja između poljoprivrednih proizvođača i hidrometeoroloških službi kako bi meteorološka izvješća bila prilagođena stvarnim potrebama na terenu.
Herceg: Organska proizvodnja je održiviji model
Herceg smatra da organska proizvodnja može biti jedan od odgovora na klimatske promjene, ali upozorava da bez institucionalne potpore nema ozbiljnog napretka.
Istaknuo je da uvrštavanje novih sorti na sortne liste traje godinama, dok poljoprivreda ne može čekati toliko dugo.
Govoreći o potpori proizvođačima, rekao je da je u Srednjobosanskoj županiji postavljeno deset hidrometeoroloških stanica kako bi proizvođači na vrijeme dobivali informacije o oborinama i navodnjavanju.
Međutim, upozorio je da poljoprivrednici često ne dobivaju poticaje na vrijeme, zbog čega ne mogu nabaviti sredstva potrebna za proizvodnju u trenutku kada su im najpotrebnija.
Potrebna dugoročna potpora poljoprivredi
Herceg je rekao da promjene vlasti često znače i promjene politika prema organskoj proizvodnji, zbog čega proizvođači nemaju kontinuitet potpore.
Dodao je da je potrebno razvijati domaću proizvodnju, jačati svijest potrošača o kupnji domaćih proizvoda te omogućiti veću dodanu vrijednost kroz preradu.
„Moramo imati simbiozu između struke, znanosti, istraživača i institucija kako bi poljoprivredni proizvođač na vrijeme dobio informacije, poticaje i mogućnost da razvija svoju proizvodnju“, poručio je Herceg.
Prognoze moraju postati svakodnevni alat poljoprivrednika
Na kraju razgovora Krajinović je poručio da su klimatske promjene zahvatile sva godišnja doba.
„Zime su sve češće bez snijega, proljeća donose velike oscilacije temperatura i mraz, ljeta su toplija i sušnija, a jeseni obilježavaju obilne oborine i poplave. Nema više nijedne sezone kakvu smo poznavali prije nekoliko desetljeća“, rekao je.
Naglasio je da Federalni hidrometeorološki zavod svim građanima i poljoprivrednicima 24 sata dnevno nudi ažurirane meteorološke podatke, kratkoročne i sezonske prognoze, te pozvao proizvođače da ih redovito koriste i surađuju sa stručnjacima.
„Prognoze su glavni alat kako bi se poljoprivrednici pripremili i za sezonu i za svakodnevne aktivnosti na svojim imanjima“, zaključio je Krajinović.