Više od šest mjeseci nakon što je Općinsko vijeće Općine Kupres donijelo zaključak kojim se načelniku nalaže angažiranje neovisnog stručnog tijela radi ocjene tehnologije proizvodnje magnezija i njezina utjecaja na okoliš i zajednicu – nikakvi konkretni koraci nisu poduzeti. Budući da lokalna vlast do danas nije niti započela postupak nabave, investitor BH Magnezij & Minerali odlučio je djelovati samostalno te je, o vlastitom trošku, angažirao dvije najrelevantnije sastavnice Sveučilišta u Zagrebu: Rudarsko-geološko-naftni fakultet (RGNF) i Metalurški fakultet u Sisku.
„Odluku o angažmanu stručnih timova donijeli smo iz dubokog uvjerenja da se ovako kompleksna tema može i mora raspravljati na temelju činjenica i stručnih analiza, a ne glasina, strahova i uskih osobnih interesa. Razumijemo stanovnike Kupresa kojima nije lako nositi se sa svim informacijama i dezinformacijama kojima su izloženi posljednjih mjeseci, stoga smo potražili najveće stručne autoritete u regiji kako bi javnost dobila odgovore koje zaslužuje,“ izjavio je Jan Wever, direktor BH Magnezij & Minerali d.o.o.
Neovisna analiza tehnologije i utjecaja na okoliš
Stručni tim RGNF-a i Metalurškog fakulteta, sastavljen je od uglednih profesora i eksperata iz područja rudarstva, metalurgije, geologije, istraživanja, mineralnih sirovina, hidrogeologije, geofizičkih istraživanja i zaštite okoliša, provest će sveobuhvatnu i neovisnu znanstveno-stručnu analizu aluminotermijskog procesa – tehnologije predložene za proizvodnju magnezija na Kupresu. Osim toga, analizirat će i druge alternativne tehnologije, identificirati njihove potencijalne utjecaje na okoliš i zajednicu, te procijeniti povezane rizike i koristi.
Cilj ove analize je osigurati nepristrano stručno mišljenje koje će služiti kao čvrsta osnova za kvalitetnu i informiranu javnu raspravu. Po dovršetku analize, izvješće će biti javno dostupno, a investitor će osigurati i njegovo predstavljanje zainteresiranoj javnosti u pisanoj i usmenoj formi.
„Kao dekan Rudarsko-geološko-naftnog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, želim naglasiti kako u ovom postupku ne želimo prejudicirati nikakve rezultate prije nego što bude provedena temeljita stručna analiza. Analizu ćemo provesti savjesno i odgovorno, vodeći računa isključivo o profesionalnim i znanstvenim standardima te ne zauzimajući stranu niti investitora niti zabrinute javnosti. Struka i znanje su ispred svega tj. nepristranost i objektivnost temelj su našeg rada.“ Izjavio je izv. prof. dr. sc. Vladislav Brkić, dekan Rudarsko – geološko – naftnog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu.
Zašto baš Sveučilište u Zagrebu?
Rudarsko-geološko-naftni fakultet i Metalurški fakultet ne samo da su sastavnice jednog od najuglednijih sveučilišta u regiji, već posjeduju i bogato međunarodno iskustvo u suradnji s industrijom i javnim sektorom. Njihovi stručnjaci redovito sudjeluju u vještačenjima, savjetovanjima i evaluacijama industrijskih procesa u skladu s najvišim europskim ekološkim standardima. Upravo zbog znanstvene nepristranosti i primijenjene stručnosti, ovi su fakulteti najkredibilniji partneri za ocjenu tehnologije i utjecaja projekta.
Stručni tim koji će provoditi neovisnu analizu projekta sačinjavaju:
Voditelj istraživačkog tima, dr.sc. Ivica Pavičić, docent na Rudarsko-geološko-naftnom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu, djeluje u području geologije, s posebnim naglaskom na 3D geološko modeliranje, strukturnu geologiju I sedimentologiju, istraživanje mineralnih sirovina te hidrogeološka istraživanja. Sudjelovao je i vodio brojne nacionalne i međunarodne projekte, uključujući istraživanja u okviru programa Horizon Europe i Hrvatske zaklade za znanost. Posebno se ističe kao voditelj dijela konzorcija Srednjeg toka Dunava u okviru projekata DANSER – Danube Sediment Restoration te kao suradnik na projektu AGEMERA – Agile Exploration and Geomodelling for European Critical Raw Materials te drugim znanstvenim projektima.
Ima višegodišnje međunarodno iskustvo u istraživanju i prospekciji mineralnih sirovina, izradi rudarsko-geoloških elaborata, studija te projekata istraživanja, studija utjecaja na okoliš, u projektima zaštite okoliša te istraživanjima podzemnih voda.
Kao ovlašteni geolog s položenim stručnim ispitima u Hrvatskoj i Bosni i Hercegovini sudjeluje u izradi elaborata o rezervama arhgitektonsko-građevnog kamena, tehničko-građevnog kamena, te drugih mineralnih sirovina. Punopravni je član Australskog instituta za geoznanosti (Australian Institute of Geoscineces).
Autor je i koautor brojnih znanstvenih radova u međunarodno priznatim časopisima koji obuhvaćaju teme od istraživanja mineralnih sirovina, modeliranja hidrotermalnih sustava i karakterizacije poroznosti karbonata posebno dolomita, do zaštite okoliša.
Dr.sc. Vječislav Bohanek, izvanredni profesor na Rudarsko-geološko-naftnom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu, nositelj kolegija Površinska eksploatacija na Rudarsko-geološko-naftnom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu, djeluje u području istraživanja i primjene tehnologija eksploatacije mineralnih sirovina te procjene njihova utjecaja na okoliš. Kao predstavnik RGNF-a sudjeluje u povjerenstvima za procjenu utjecaja na okoliš zahvata eksploatacije mineralnih sirovina. Bio je sudionik pri izradi Strategije gospodarenja mineralnim sirovinama Republike Hrvatske te jedan od autora Rudarsko-geološke studije mineralnih sirovina Karlovačke županije.
Jedan je od autora je znanstvenog članka „Croatian Critical Mineral Commodity Letters: Magnesium“, koji se bavi magnezijem kao kritičnim metalom. Predstavljao je Hrvatsku akademiju tehničkih znanosti (HATZ) na europskim radionicama Euro-CASE workshop on Critical Raw Materials. Sudjeluje i u projektima financiranim od strane Europske unije u okviru inicijative EIT RawMaterials, usmjerenima na područje kritičnih mineralnih sirovina.
Dr. sc. Sibila Borojević Šoštarić, redovita profesorica na Rudarsko‑geološko‑naftnom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu, djeluje u području geokemije, mineralogije i metalogeneze mineralnih sirovina s naglaskom na kritične sirovine. Aktivno sudjeluje u brojnim projektima vezanim uz mineralne sirovine i njihovu primjenu, financiranim kroz okvire EIT RawMaterials, Horizon 2020, Horizon Europe, Europski fond za regionalni razvoj i Hrvatsku zakladu za znanost. Njezino istraživanje obuhvaća terenske i analitičke metode karakterizacije mineralnih sirovina te procjenu njihovog potencijala i utjecaja na okoliš.
Koordinatorica je TIMREX, međunarodnog diplomskog studija u području istraživanja kritičnih mineralnih sirovina, u kojem sudjeluje pet EU sveučilišta: University of Miskolc, University of Zagreb – RGNF, Wroclaw University of Science and Technology, Luleå University of Technology i University of Leoben.
Članica je Edukacijskog odbora EIT RawMaterials i Tematskog inovacijskog vijeća Republike Hrvatske za energiju i održivi okoliš, koordinatorica Sveučilišnog povjerenstva za EIT KIC Raw Materials te konzultantica Europske komisije za potencijal kritičnih mineralnih sirovina Albanije.
dr. sc. Ivo Galić, redoviti profesor, nositelj je kolegija: Projektiranje rudarskih radova; Podzemna eksploatacija; Osnove projektiranja s računalnim programima i Upravljanje rudarskim procesima, na Rudarsko-geološko-naftnom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. Aktivno djeluje u području istraživanja i eksploatacije mineralnih sirovina te sanacije rudarskih radova. Vodio je stručne timove i izradio, samostalno ili sa suradnicima, više desetaka projekata, elaborata i studija utjecaja na okoliš rudarskih zahvata. Bio je jedan od glavnih stručnjaka za izradu i provedbu Strategije gospodarenja mineralnim sirovinama Republike Hrvatske te voditelj Rudarsko-geološke studije mineralnih sirovina Karlovačke županije. Kao predstavnik RGNF-a, sudjelovao je više puta u radu stručnih povjerenstava, imenovanih od nadležnog ministarstva za zaštitu okoliša, za procjenu utjecaja rudarskih zahvata na okoliš. Objavio je brojne znanstvene i stručne radove, u domaćim i inozemnim časopisima, na temu utjecaja rudarskih radova na okoliš te sanacije i rekultivacije površinskih kopova.
Dr.sc. Željko Duić, radi u Zavodu za geologiju i geološko inženjerstvo, Rudarsko-geološko-naftnoga fakulteta Sveučilišta u Zagrebu od 2000. godine. Trenutno je zaposlen na rednom mjestu redovitog profesora gdje kao nositelj i sunositelj kolegija obavlja nastavu na ukupno 6 kolegija na diplomskom i doktorskom studiju Geološkog inženjerstva. Doktorirao je 2007. godine u području tehničkih znanosti, znanstvenom polja Rudarstvo, nafta i geološko inženjerstvo. Stručni i znanstveni interes prof. Duića je učinak geoloških značajki na identifikaciju hidrogeoloških parametara, obnovljivost zaliha podzemnih voda, kakvoća podzemih voda u heterogenim vodonosnicima međuzrnske poroznosti, te u sekundarno poroznim sredinama, monitoring i zaštita podzemne vode, projektiranje i izvedba hidrogeoloških objekata (strukturno-piezometarskih bušotina i istraživačko-eksploatacijskih zdenaca) te zaštita podzemnih voda. Znanstveno djelovanje prezentira u inozemnim i domaćim znastvenim časopisima dok je stručnu djelatnost prezentirao na više međunarodnih i domaćih skupova. Autor je i voditelj više desetaka stručnih projekata iz područja hidrogeologije i zaštite podzemnih voda i okoliša.
dr. sc. Jasna Orešković, redovita profesorica s Rudarsko-geološko-naftnog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu djeluje u području geofizičkih istraživanja a među kolegijima na kojima je nositeljica ističu se Primijenjena geofizika na studiju Rudarstva i Geofizička istraživanja mineralnih sirovina na studiju Geologije mineralnih sirovina i okoliša. Sudjelovala je u provedbi niza stručnih projekata, kao voditeljica desetak te kao suradnica u još dvadesetak studija. Obuhvaćala su primjenu geofizičkih metoda u različitim područjima, uključujući istraživanja čvrstih mineralnih sirovina, geotehnička, geološka i hidrogeološka istraživanja, a provodila su se u Hrvatskoj, Bosni i Hercegovini te Sjevernoj Makedoniji.
U sklopu ovih aktivnosti, geofizička istraživanja predstavljaju komplementarnu komponentu geološkim i hidrogeološkim istraživanjima pri procjeni utjecaja na okoliš, s posebnim naglaskom na utvrđivanje postojećeg stanja okoliša te procjenu mogućeg utjecaja tvornice magnezija na podzemne vode.dr. sc. Jakov Baleta, izvanredni je profesor na Metalurškom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu unutar Zavoda za mehaničku metalurgiju. Djeluje u područjima numeričkog modeliranja višefaznih strujanja i izgaranja, prijenosa topline i mase te simulacije visokotemperaturnih industrijskih procesa. Vodi ili sudjeluje u projektima i industrijskim suradnjama s naglaskom na zatvaranje ciklusa materijala i energije. Kao voditelj radnog paketa ADRION projekta CiRcular Economy Skills enhanCEment NeTwOrk (CRESCENTO) radio je na razvoju se studijskog programa koji povezuje industriju, akademiju i radni sektor na temi kružnog gospodarstva. Bio je član projekta VIRTULAB – Integrirani laboratorij za primarne i sekundarne sirovine koji je za cilj imao uspostavu opreme i metoda za karakterizaciju primarnih i sekundarnih sirovina radi bržeg povrata materijala u proizvodne procese. Kroz COST Akciju Chemistry of Smart Energy Carriers and Technologies “SMARTCATs” surađivao je na temama naprednih energetskih vektora s ciljem učinkovitijeg korištenja procesnih nusproizvoda i energije, dok je u sklopu projekta Biofuels Research Infrastructure for Sharing Knowledge II (BRISK2) provodio istraživanja pretvorbe biogenih ostataka i lignoceluloznih tokova u korisne energente i kemijske sirovine. Autor je 54 rada indeksiranih u Scopusu, s h-indeksom 22 i više od 1500 citata, te od 2022. djeluje kao pridruženi urednik časopisa Cleaner Engineering and Technology (Elsevier). Član je stručnih i znanstvenih udruga poput Adria Section of the Combustion Institute, Adria Innovation Harbour i Adriatic Aerospace Association.
dr. sc. Ivan Brnardić, redoviti profesor je na Metalurškom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu na Zavodu za procesnu metalurgiju. Magistrirao i doktorirao je na Fakultetu kemijskog inženjerstva i tehnologije Sveučilišta u Zagrebu. Područje njegovog rada je dizajniranje, razvoj, karakterizacija i primjena kompozita i nanokompozita, industrijska ekologija kroz procjenu mogućnosti uporabe otpada i nusproizvoda metalurške industrije. Znanstveno se usavršavao u više navrata u Sloveniji i Italiji te je sudjelovao kao voditelj ili suradnik na 8 EU i 4 domaća projekta. Vodio je i uspješno završio Infrastrukturni projekt „Centar za ljevarstvo SIMET“ financiran iz EU fonda za regionalni razvoj u iznosu od 5,8 mil. EUR. U suradnji s privredom je radio na projektima „Projekt oporabe sitnih frakcija I troske industrijskog kompleksa ex. OCMA spa – Ascoli Piceno – Italija“, „Sigurnosne klasifikacije nusproizvoda iz metalurške proizvodnje prema sustavu GHS REV9E 2021, uz primjenu posebnih uvjeta iz propisa Europske komisije“ i dr. Objavio je 37 znanstvenih radova u časopisima citiranim u CC-bazi, s h-indeksom 16 i više od 700 citata. Bio je gostujući nastavnik na Fakultetu za Tehnologijo polimerov u Sloveniji i Biotehničkom Fakultetu Univerziteta u Bihaću BiH. Na fakultetu predaje kolegije Najbolje raspoložive tehnike zaštite okoliša u metalurgiji. Onečišćenje i zaštita tla, Otpadi i nusproizvodi metalurške industrije, Emisije u okoliš iz metalurgije željeza i čelika te druge. Mentorirao je 27 diplomskih i završnih radova te 2 doktorska rada. Obnaša dužnost Predstojnik Zavoda za procesnu metalurgiju te je član stručnog vijeća sveučilišnog interdisciplinarnog poslijediplomskog specijalističkog studija Ekoinženjerstva i više strukovnih udruženja.
Strah nije rješenje. Činjenice jesu.
Projekt proizvodnje magnezija na Kupresu izazvao je burne reakcije u dijelu javnosti, ponajviše zbog neprovjerenih informacija i lažnih tvrdnji koje su se proširile bez ikakve stručne osnove. U BH Magnezij & Minerali vjeruju da ovim potezom postavljaju temelje za odgovornu i utemeljenu raspravu:
„Odluku da uđemo u ovaj projekt donijeli smo nakon konzultacija s vrhunskim svjetskim stručnjacima. No, potpuno razumijemo potrebu za dodatnom, lokalnom ekspertizom. Otvoreni smo za sve savjete, preporuke i primjedbe koje će iznijeti neovisni stručnjaci. Uvjereni smo da će ova analiza razjasniti brojne netočnosti koje su se pojavile u javnosti i omogućiti građanima, ali i donositeljima odluka, da formiraju stav temeljen na argumentima, a ne dojmovima.“ zaključuje Wever.