Iako su domaći peradari u devet mjeseci ove godine izvezli gotovo dvostruko više konzumnih jaja nego što ih je uvezeno u BiH, proizvođači upozoravaju na sve veće troškove, pritisak jeftine robe iz inozemstva i neizvjesnost na tržištu, zbog čega jedni odustaju od širenja farmi, dok drugi nove prilike traže u plasmanu svojih proizvoda za preradu.
Prema podacima Uprave za neizravno oporezivanje (UNO) BiH, u devet mjeseci ove godine uvezeno je oko 2,41 milijun kilograma konzumnih jaja, vrijednih 12,1 milijun KM. U odnosu na isto razdoblje lani, uvoz je povećan za oko 250.500 kilograma, odnosno za 2,31 milijun KM.
Istodobno, domaći peradari su na inozemno tržište plasirali oko 4,66 milijuna kilograma jaja, u vrijednosti od 17,84 milijuna KM, što je za oko 1,37 milijuna kilograma i 3,48 milijuna KM više nego u prvih devet mjeseci prošle godine. Među najznačajnijim izvoznim tržištima su Italija, Crna Gora i Srbija.
Vlasnik tvrtke „Koka produkt” iz Ljubinja Dušan Koljibabić rekao je za Glas da trenutačni uvjeti poslovanja ne ostavljaju mnogo prostora za širenje proizvodnje te da je prioritet očuvanje postojeće pozicije na tržištu.
– Sve je poskupjelo, od sirovina i radne snage do goriva i prijevoza, a s druge strane, teško je povećati cijenu gotovog proizvoda. Proizvođači su pod velikim pritiskom jer trgovci nabavljaju ondje gdje je jeftinije, a domaća proizvodnja trpi zbog uvoza – rekao je Koljibabić.
Istaknuo je da se potražnja za jajima promijenila u odnosu na ranije godine te da njegova farma veći dio proizvodnje plasira na domaćem tržištu, kroz trgovačke centre i kod manjih trgovaca.
Prema njegovim riječima, farma trenutačno ima između 150.000 i 200.000 nesilica, dok je godišnja proizvodnja između 50 i 60 milijuna jaja. Iako su postojali planovi za proširenje kapaciteta, oni su za sada usporeni zbog neizvjesnosti u pogledu daljnjeg kretanja tržišta.
S druge strane, zamjenik direktora tvrtke „Rakić komerc” iz Bijeljine Jovan Rakić kaže da se domaća potražnja uglavnom održava na sličnoj razini, ali da promjene u trgovini i dolazak novih trgovačkih lanaca zahtijevaju prilagodbu proizvodnje i širenje tržišta.
Naveo je da je ova tvrtka proširila kapacitete kako bi mogla odgovoriti potrebama domaćih kupaca, ali i otvorila nove izvozne kanale. Prije nekoliko mjeseci dobili su dozvolu za izvoz jaja B klase, koja se rabe u industrijskoj preradi, pa sada opskrbljuju tvornice za preradu jaja u Europi.
– Izvoz nam je iznimno važan jer omogućuje da dio proizvodnje plasiramo na druga tržišta, osobito u razdobljima kada je domaća potrošnja slabija. Poslije Uskrsa i Bajrama potražnja može znatno opasti, dok proizvodnja ostaje ista, pa je važno imati više prodajnih kanala – rekao je Rakić.
Dodao je da je tvrtka ulagala u standarde i certifikate potrebne za izvoz na tržište Europske unije, kao i u unaprjeđenje proizvodnje. Oko polovice kapaciteta organizirano je u uvjetima držanja koka u standardnim kavezima, a druga polovica u podnom sustavu, koji omogućuje slobodnije kretanje životinja unutar objekta.
Osim toga, na krovovima proizvodnih objekata postavljeni su solarni paneli, zahvaljujući kojima tvrtka više od polovice potrebne električne energije proizvodi za vlastite potrebe. Uloženo je i u tvornicu stočne hrane, kao i u preradu jaja te proizvodnju tjestenine s jajima.
Rakić smatra da je za stabilno poslovanje važno pažljivo uskladiti proizvodnju sa stvarnim potrebama tržišta i ne oslanjati se previše na izvoz jer se izvozni kanali mogu naglo zatvoriti, što se, kako je naveo, dogodilo proizvođačima u Srbiji.
– Ne treba proizvoditi znatno više nego što tržište može apsorbirati. Kada se proizvodnja previše osloni na izvoz, a taj se kanal iznenada zatvori, višak završi na domaćem tržištu, cijene padaju i proizvođači posluju s gubitkom – upozorio je Rakić.
Kada je riječ o cijenama, naveo je da rast troškova sirovina, posebice stočne hrane, stvara pritisak na proizvođače, ali da zbog uvoza jaja iz različitih zemalja ne očekuje znatnije promjene cijena u predstojećem razdoblju.
Prema riječima Jovana Rakića, veleprodajna cijena pakiranja od 30 komada kreće se oko sedam KM za najjeftinija jaja iz kaveznog uzgoja, dok se cijene u maloprodaji, ovisno o načinu držanja nesilica i pakiranju, uglavnom kreću od devet do 11 KM.
Istaknuo je da su ulaganja u energetsku učinkovitost, preradu i različite prodajne kanale ključna za dugoročnu održivost proizvodnje, osobito u uvjetima nestabilnih troškova i sve jače konkurencije na tržištu.