dugoročne projekcije za EU

Što čeka Europu do 2080. godine? Koliko će stanovnika biti i do koje će godine morati raditi?

Foto
Što čeka Europu do 2080. godine? Koliko će stanovnika biti i do koje će godine morati raditi?
16.11.2026.
u 09:53
Procjene pokazuju da će EU doseći demografski vrhunac 2029. s 453 milijuna stanovnika, nakon čega slijedi stalan pad na oko 414 milijuna do 2080. Istodobno, udio građana u dobi od 65 i više godina povećat će se s trenutnih 22 na čak 33% ukupnog stanovništva
Pogledaj originalni članak

Starenje stanovništva i negativni demografski trendovi značajno će smanjiti radnu snagu EU u nadolazećim desetljećima, unatoč očekivanom većem sudjelovanju žena i starijih građana na tržištu rada. Prema dugoročnoj projekciji Europske komisije, radna snaga EU u dobi od 20 do 64 godine mogla bi do 2080. biti čak 36 milijuna manja nego 2025., što je pad od oko 17%.

Te će se promjene odvijati paralelno s ukupnim padom stanovništva. Procjene pokazuju da će EU doseći demografski vrhunac 2029. s 453 milijuna stanovnika, nakon čega slijedi stalan pad na oko 414 milijuna do 2080. Istodobno, udio građana u dobi od 65 i više godina povećat će se s trenutnih 22 na čak 33% ukupnog stanovništva, prenosi Buka.

Ljudi će raditi dulje, ali to neće preokrenuti trend

Iako Europska komisija očekuje veću aktivnost na tržištu rada, to će samo ublažiti, ali ne i zaustaviti, nedostatak radnika. Projekcije pretpostavljaju da će mirovinske reforme diljem Europe pomaknuti prosječnu dob odlaska u mirovinu za oko dvije godine, donoseći značajne promjene u dobnoj strukturi radne snage:

  • Opća stopa aktivnosti (20–64): rast s 81 na 84 posto
  • Stariji radnici (55–64): stopa aktivnosti doseže 78 posto
  • Građani u dobi od 65 do 69 godina: radna aktivnost gotovo se udvostručuje i doseže 38 posto
  • Nedostatak radne snage kao kočnica gospodarskog rasta

Pad broja građana u radnoj dobi također će imati izravan utjecaj na gospodarstvo. Sažetak analize Europske komisije (koja obuhvaća države članice EU i Norvešku) upozorava da bi rad "postao kočnica rasta od početka 2030-ih", umjesto da mu doprinosi.

Stoga će budući gospodarski rast u EU - za koji se predviđa da će iznositi skromnih jedan posto godišnje od 2026. do 2080. - gotovo u potpunosti ovisiti o produktivnosti rada i novim tehnologijama, tj. većim kapitalnim ulaganjima po radniku.

Detaljnije projekcije o tome kako će ovaj demografski pritisak utjecati na javne rashode za mirovine, zdravstvo, dugotrajnu skrb i obrazovanje najavila je Europska komisija za proljeće 2027., izvještava Bankar.me.

Zapratite nas i na Facebooku i zajedno s nama budite ukorak s aktualnostima, istražujte svijet politike, gospodarstva, socijale, kulture, sporta... i još mnogo toga
 

Ključne riječi
Pogledajte na vecernji.hr

Još nema komentara

Nema komentara. Prijavite se i budite prvi koji će dati svoje mišljenje.