Bosna i Hercegovina godinama se suočava s problemom nezaposlenosti, no podaci pokazuju da je slika tržišta rada znatno složenija. Uz oko 173 tisuće nezaposlenih, još je gotovo 1,5 milijuna ljudi potpuno izvan radne snage. Riječ je o skupini koja se ne smatra ni zaposlenom ni nezaposlenom jer ne radi i ne traži aktivno posao.
Neaktivnost i obrazovanje
Prema podacima Agencije za statistiku BiH, u 2025. radno sposobno stanovništvo u dobi od 15 do 89 godina činilo je 2,873 milijuna ljudi. Od toga je 1,423 milijuna bilo u radnoj snazi, odnosno zaposleno ili nezaposleno, dok je 1,451 milijun ljudi bio izvan radne snage. Drugim riječima, od ukupnog broja radno sposobnog stanovništva gotovo svaka druga osoba nije bila uključena na tržište rada. Stopa aktivnosti iznosila je 49,5%, dok je stopa neaktivnosti bila čak 50,5%. Stopa zaposlenosti iznosila je 43,5%, a stopa nezaposlenosti 12,2%. Upravo ta razlika važna je za razumijevanje problema, piše Večernji list BiH.
Nezaposlenom se, prema metodologiji ankete o radnoj snazi, smatra osoba koja nema posao, dostupna je za rad i aktivno traži zaposlenje. Osobe koje ne rade, ali ne ispunjavaju te kriterije, ulaze u kategoriju stanovništva izvan radne snage. Ta skupina nije homogena. U njoj se nalaze, među ostalim, učenici i studenti, umirovljenici, osobe koje se brinu o kućanstvu, kao i ljudi koji iz različitih razloga nisu dostupni tržištu rada. Podaci pokazuju da je 42,6% osoba izvan radne snage starije od 65 godina, ali značajan dio čine i mlađe i osobe u dobi u kojoj bi mogle biti radno aktivne.
Posebno je izražena razlika između muškaraca i žena. Od ukupno 1,451 milijun osoba izvan radne snage, čak 908 tisuća su žene, odnosno 62,6%, dok je muškaraca 543.000. Žene su pritom znatno manje zastupljene i u samoj radnoj snazi – od 1,423 milijuna aktivnih osoba, 563 tisuće su žene, a 860.000 muškarci. Podaci pokazuju i snažnu povezanost neaktivnosti s obrazovanjem. Među osobama izvan radne snage gotovo polovina, odnosno 47,4%, ima završenu osnovnu školu ili nižu razinu obrazovanja. Još 46,8% ima završenu srednju školu, dok je samo 5,9% onih s višom školom, fakultetom, magisterijem ili doktoratom.
Pad broja nezaposlenih
S druge strane, broj nezaposlenih je tijekom 2025. smanjen. Na godišnjoj razini bilo ih je oko 173 tisuće, što je 2,8% manje nego godinu ranije. Istodobno je broj zaposlenih porastao 1,2%, na 1,249 milijuna. No smanjenje nezaposlenosti samo po sebi ne znači da je problem tržišta rada riješen. Dio ljudi koji nije zaposlen uopće se ne pojavljuje u statistici nezaposlenih jer posao ne traži aktivno ili trenutačno nije dostupan za rad. Poseban problem predstavlja i dugotrajna nezaposlenost. Od ukupnog broja nezaposlenih u 2025., čak 101.000 osoba, odnosno 58,5%, posao je tražila dvije godine ili dulje. Brojke zato pokazuju da BiH ne može problem tržišta rada promatrati samo kroz broj registriranih nezaposlenih. Uz stvaranje novih radnih mjesta, jedan od ključnih izazova bit će uključivanje što većeg broja neaktivnog stanovništva u tržište rada, osobito žena i osoba radne dobi. U suprotnom, zemlja istodobno može imati manji broj nezaposlenih i kroničan nedostatak radne snage – paradoks koji već postaje jedno od važnijih gospodarskih pitanja.
Otvori KEKS Pay
