Sukobi na Bliskom istoku i nestabilni globalni događaji već su se odrazili na rast cijena nafte, a time i na ostale cijene. I dok poskupljenja postaju svakodnevica, sve češće se postavlja i pitanje, što ako dođe do nestašice?
Više od 80 posto hrane koju konzumiraju građani naše zemlje stiže iz uvoza. Da je tržište Bosne i Hercegovine zavisno od uvoza, nije novina, a u uvjetima neizvjesnih globalnih događaja, svaki poremećaj osjeti se i na domaćem tržištu, kažu u udruženjima potrošača.
"U slučaju da dođe do nekakvih nestašica potrošači su zapravo prepušteni sami sebi. I do sada je bilo uvijek nekih nagovještaja da može doći do nestašica ulja, brašna, goriva, evo najavljuju distributeri da može da dođe do poremećaja ponovno na tržištu.", kaže Jovan Vaslić iz Udruge potrošača "Zvono" Bijeljina, javlja BHRT.
Počevši od osnovnih životnih namirnica, poput kruha i brašna, u našoj zemlji proizvodi se tek mali postotak onoga što su potrebe domaćeg tržišta. Ipak, pekari uvjeravaju da nestašice neće biti.
"Mi kad imamo rodnu godinu, dobre prinose, domaća pšenica sudjeluje sa 10 do 15% u mlinsko-pekarskoj industriji. Mi 80-90% uvozimo, najviše iz Srbije i Mađarske. Ima dovoljno na zalihama, ima dovoljno u rezervi. Srbija je imala rekordne prinose i ima pšenice i u Srbiji i na domaćem tržištu.", ističe Radenko Pelemiš, predsjednik Udruge pekara regije Bijeljina.
Na pitanje zašto je to tako, oni koji hranu proizvode imaju jasan odgovor – proizvodnja je sve skuplja, neizvjesnija, a domaći proizvodi i sirovine gube bitku sa uvoznim, koji su često znatno jeftiniji.
"Ove godine će se možda i posijat, a dogodine daj Bože da svi posiju, posijat će oni malo jači. Strašno je skupo, sjeme je skupo, gnojivo je skupo. Uradi sve i kakva će biti godina, gledaj samo u nebo. Tko navodnjava može, a ako bude suša kao ove godine...", kaže Ljilja Lazić, proizvođačica povrća.
I dok poljoprivrednici smanjuju obradive površine, nadležni na apele za podršku, a potom i zaštitu domaćih proizvoda i proizvodnje reaguiraju mjerama koje ne daju dovoljne rezultate. Zbog toga ratari savjetuju stanovništvu da se oslone na svoje resurse.
"Da uzme da posije nešto, kroumpir, luk, mahuna, ono što treba za svakodnevnu upotrebu, bar koliko-toliko da ima neku izvjesnost i sigurnost.", navodi Mustafa Gradaščević, proizvođač povrća.
U zemlji koja već značajno ovisi od uvoza hrane, svaki ozbiljniji poremećaj na svjetskom tržištu mogao bi se brzo osjetiti i na domaćim policama, ne samo kroz cijene, već i kroz dostupnost proizvoda.