Bili smo u Višnjićima

SRAMOTNO Umjesto suosjećanja, egzodus Hrvata dio Bošnjaka proslavio kao Dan oslobođenja Vareša. Od koga, pita se i Dražena Klarić

Foto: Ana Popović
SRAMOTNO Umjesto suosjećanja, egzodus Hrvata dio Bošnjaka proslavio kao Dan oslobođenja Vareša. Od koga, pita se i Dražena Klarić
14.11.2026.
u 16:03
Samo mjesec dana nakon posljednjeg konvoja pomoći za Tuzlu, vareški Hrvati s Hrvatima Kaknja našli su se na udaru onih kojima su pružili toplu ljudsku potporu
Pogledaj originalni članak

Katoličko groblje u Višnjićima s kapelicom, na čijim se zidovima nalaze spomen-ploče s imenima poginulih hrvatskih branitelja na ovom području, u proteklom je ratu bilo grobnica za sve poginule pripadnike Brigade HVO- a "Bobovac" koji su se našli u okruženju braneći svoje obitelji i stoljetna ognjišta. U samo jednom danu, 8. studenoga 1993., živote na oltar domovine položilo je 20 hrvatskih branitelja Vareša.

Zahvalnost i sjećanje okupili su i ove godine u Višnjićima članove njihovih obitelji, suborce, predstavnike udruga proisteklih iz Domovinskog rata Vareša i Zeničko-dobojske županije, kao i hrvatske političke predstavnike te pripadnike hrvatske sastavnice Oružanih snaga BiH na još jednom Danu sjećanja na sve žrtve proteklog rata.

"Gubitak voljene osobe nije samo trenutak iz prošlosti, to je praznina s kojom se mi obitelji nosimo 33 godine, svaka majka i otac koji su ispratili sina, svaka supruga koja je sama podizala djecu, svako dijete koje je ostalo bez oca ili ga je upoznalo samo preko izblijedjele fotografije nosi u sebi dio tišine", kazala je Dražena Klarić, predsjednica Udruge obitelji poginulih i nestalih hrvatskih branitelja i civila Vareša, piše Večernji list BiH.

Nasuprot tišini koju obitelji poginulih i nestalih branitelja te ubijenih civilnih žrtava Vareša nose u sebi, stoji potreba da se o istini o progonu i zločinima nad Hrvatima Vareša govori i nakon 33 godine jer gotovo svi su ostali nekažnjeni, naglasila je Klarić. Činjenice kažu kako je Vareš 1992. godine nakon gubitaka ogromnog teritorija u napadima JNA, a kasnije Vojske Republike Srpske, suočen s potrebom prihvata bošnjačkih izbjeglica. Kroz Vareš je vodio put preko Kiseljaka i Zenice do tuzlanske regije. Samo mjesec dana nakon posljednjeg konvoja pomoći za Tuzlu, vareški Hrvati s Hrvatima Kaknja našli su se na udaru onih kojima su pružili toplu ljudsku potporu.

"Dana 2. studenoga 1993. godine za Hrvate Vareša počinju najteži dani u novijoj povijesti, progoni i brutalna ubojstva zarobljenih pripadnika HVO-a i civila koji su vjerovali da im Armija BiH neće nauditi. Tijela nekih od njih još nisu pronađena. Sve je počelo napadom na Kopijare 18. listopada, progonom svih 156 stanovnika sela, većinski hrvatskog, ubojstvima onih koji su ostali, spaljivanjem svih kuća u selu, nastavljeni progonom i spaljivanjem Borovice i drugih sela, Pogara, Duboštice, Vijake", podsjeća Klarić te naglašava da su zločini nad Hrvatima Vareša, uključujući i progon oko osam tisuća Hrvata, 125 ubijenih civila i branitelja, od kojih se njih pet vode kao nestali, te spaljenu i opljačkanu imovinu u vlasništvu Hrvata, kao i katoličke vjerske objekte u Varešu, ostali nekažnjeni. Nakon izostanka optužnica, posebno po zapovjednoj odgovornosti, Hrvati Vareša i njihove žrtve još su jednom poniženi. Umjesto suosjećanja, njihov progon proslavljen je u Varešu među dijelom Bošnjaka kao Dan oslobođenja Vareša.

"Ulaskom Armije BiH Vareš je oslobođen. Od koga, od Hrvata, od hrvatske kulture, od naših stoljetnih ognjišta?! Iako i među nama ima onih koji kažu: 'Prošle su 33 godine, pustite priče o ratu', mi se nećemo niti smijemo umoriti, mi na temelju povijesnih činjenica nastavljamo govoriti što se dogodilo s Hrvatima Vareša i tražimo istinu i pravdu za svoje žrtve. Nitko više od nas obitelji koji smo izgubili najmilije ne moli za mir", kazala je nedavno na obilježavanju Dana sjećanja u Višnjićima, kojim je završeno obilježavanje 33. obljetnice stradanja Hrvata vareškog kraja, Dražena Klarić, predsjednica Udruge obitelji poginulih i nestalih Hrvata Vareša.

"Žalosno je da netko progon osam tisuća Hrvata, 125 poginulih i ubijenih, spaljena sela, etnocid i urbicid, tragediju i kalvariju koje su prošli Hrvati Vareša spašavajući gole živote na planini Zvijezda slavi kao Dan oslobođenja Vareša. Od koga? Od Hrvata i sa željom da se u Vareš u kojemu su Hrvati bili većina prije rata više nikad ne vrate! O svim zločinima treba govoriti, pa i ako je zlo bilo s naše strane, i o njemu treba govoriti, a ne slaviti zločine i progon. Pozvao bih medije, uglavnom bošnjačke, da povedu računa o načinu na koji izvještavaju o ratu jer ovo čemu smo svjedočili je sramotno", poručio je s Dana sjećanja na sve hrvatske žrtve proteklog rata u Varešu Mladen Begić, voditelj Odjela za branitelje i Domovinski rat Hrvatskog narodnog sabora BiH.

Zapratite nas i na Facebooku i zajedno s nama budite ukorak s aktualnostima, istražujte svijet politike, gospodarstva, socijale, kulture, sporta... i još mnogo toga

Ključne riječi
Pogledajte na vecernji.hr

Još nema komentara

Nema komentara. Prijavite se i budite prvi koji će dati svoje mišljenje.