Kada je 2023. godine slavodobitno držao u rukama prvu stranicu odluke Malog vijeća Europskog suda za ljudska prava (ESLJP) u Strasbourgu, Slaven Kovačević je vjerojatno sebi najviše otežao posao te se možda čak i eliminirao od mogućnosti kandidiranja na političke pozicije koje zahtijevaju i nacionalno izjašnjavanje. Dvije godine poslije taj je savjetnik Željka Komšića izgubio spor jer je Veliko vijeće ESLJP-a dokučilo razmjere prijevara i manipulacija nacionalnim izjašnjavanjem, podvala upućenih Sudu te nastojanja da se cijeli ustavnopravni i politički sustav uruši. Sada se posve legitimno postavlja pitanje, nakon što se utvrdilo da je Kovačević, unatoč svojim tvrdnjama, manipulirao nacionalnim izjašnjavanjem, treba li mu uopće Središnje izborno povjerenstvo omogućiti da se kandidira na izborima.
Prijetnje, pogrde
Njega je već istaknula Demokratska fronta kao kandidata za Predsjedništvo BiH. U prvostupanjskoj odluci Europskog suda Kovačević je odbio navesti svoju nacionalnu pripadnost kad je podnosio svoj zahtjev, izjavivši da je to “nebitno” za njegov slučaj. Odnosno, kako je zaključio Sud, nije se identificirao ni s jednim od triju konstitutivnih naroda. Međutim, tijekom postupka otkriveno je da je na web-stranici Gradskog vijeća Sarajeva bila objavljena informacija prema kojoj je Kovačević bio označen kao Hrvat, što je izazvalo sumnje u njegov stvarni nacionalni identitet. Osim manipulacije nacionalnom pripadnošću, Europski sud za ljudska prava ističe i druge nezakonite postupke podnositelja. Kovačević je u više navrata iznio pogrdne izjave usmjerene prema predsjednici Suda i članovima Velikog vijeća, a koje su, prema mišljenju Suda, premašile granice prihvatljivosti. Te su izjave bile osobni napadi na djelatne agente Vlade i visokog međunarodnog predstavnika, a nisu imale nikakvu pravnu osnovu. Takvi postupci dodatno su narušili vjerodostojnost cijelog pravnog postupka. Zloupotreba prava na podnošenje zahtjeva bila je još jedna ključna točka presude. Sud je smatrao da su Kovačevićeve optužbe bile neosnovane i da je zloupotrijebio svoje pravo na podnošenje zahtjeva kako bi ometao pravosudni postupak i blokirao regularne sudske procedure. To je označeno kao manipulacija pravosudnim sustavom u cilju političkog iskorištavanja situacije. U presudi se također spominje da je Kovačević tvrdio kako su u medijima kružile tvrdnje da su politički akteri, uključujući djelatnog agenta Vlade i osobe iz Hrvatske, lobirali pred Sudom u cilju osiguravanja pravovaljanog mišljenja u presudi. Iako nije mogao potvrditi ni opovrgnuti ove tvrdnje, izrekao je zabrinutost zbog mogućeg političkog utjecaja na nepristranost i objektivnost Suda. Takve tvrdnje, prema mišljenju Suda, samo su dodatno politizirale postupak te je Kovačevićev zahtjev postao nedopustiv zbog političkih pritisaka. Sve ove manipulacije i političke podvale nisu prošle nezapaženo.
Granica manipulacija
Sud je jasno naveo da su Kovačevićevi postupci omeli pravilno odvijanje pravnog procesa te su bili zloupotrebljeni u političke svrhe, što je dodatno poljuljalo njegovu pravnu poziciju. Društvena i politička klima u BiH, u kojoj se tema nacionalnog izjašnjavanja često koristi u političke svrhe, postavlja legitimno pitanje o tome treba li Kovačeviću uopće biti dopušteno kandidirati se na izborima. Središnje izborno povjerenstvo BiH trebalo bi temeljito razmotriti ovu presudu i, s obzirom na utvrđene manipulacije, preispitati njegovu kandidaturu ako i kada bude aktualna, kako bi se očuvao integritet izbornog procesa. Ali i spriječili slični slučajevi.
Naime, manipulacija nacionalnim izjašnjavanjem ozbiljno ugrožava legitimnost političkog sustava i izbornih procedura u BiH. Ovaj slučaj ističe važnost transparentnosti i poštenja u političkom životu, kao i odgovornosti svih građana i političkih aktera prema zakonima i Ustavu. ESLJP svojim zaključcima postavlja jasnu granicu između političkog djelovanja temeljenog na istini i etici i onog koje koristi manipulacije i obmane kako bi ostvarilo svoje ciljeve. Pitanje legitimnosti Kovačevićeve kandidature postaje ne samo političko nego i pravno pitanje koje zahtijeva pravednu odluku.