Na kraju ovog izbornog ciklusa stvari se na političkoj sceni u Bosni i Hercegovini vraćaju na “početno stanje“. Opet su aktualne prve ljubavi pa tako nakon dvije godine svađa, uvreda, optužbi i podmetanja, SDP i SDA ponovno zajednički, prilično koordinirano, djeluju na državnoj razini. U Federaciji su odavno izgladili nesuglasice i pronašli zajednički interes u upravljanju izvršnom vlasti i javnim resursima. Taj kooridinirani nastup na federalnoj razini sve je vidljiviji kako ulazimo u predizborno vrijeme. Potvrda toga je i usvajanje seta tzv. antikorupcijskih zakona oko kojih su se do jučer svađali.
Pomirili se SDA i SDP
Međusobni sukobi ove dvije stranke su prestali i u županijama u kojima su do jučer vodili žestoke borbe, a zadnji “pakt” sklopljen je na državnoj razini. Smjena Fahrudina Radončića s pozicije ministra sigurnosti, koordinirano glasovanje o izmjenama Zakona o prebivalištu, Izbornog zakona i nizu drugih pitanja potvrđuju da “platformaški” savez ponovno djeluje i tamo gdje se prvo raspao – na razini države. Mnogi su skloni tvrditi kako je ponovno približavanje SDP-a i SDA na svim razinama posljedica jačanja uloge Bakira Izetbegovića u SDA i njegove suradnje sa Zlatkom Lagumdžijom. Za razliku od Sulejmana Tihića, koji zbog bolesti već neko vrijeme ne sudjeluje izravno u političkom životu zemlje, Izetbegović je skloniji suradnji sa SDP-om. Uostalom, on i nije bio toliko meta napada i kritika SDP-a koliko je to bio, primjerice, Tihić i njemu bliski kadrovi SDA. Ovo približavanje SDP-a i SDA te istiskivanje SBB-a iz vlasti na državnoj razini nisu jedini fakti koji dovode u pitanje dalji rad Vijeća ministara BiH.
Smjene u Vijeću ministara
Zbog raskola u HDZ-u 1990. i istupanja Damira Ljubića iz te stranke, najavljena je i njegova smjena iz državne Vlade. Pitanje je postoji li za takvo što kvalificirana parlamentarna većina, baš kao što je upitan i izbor novog ministra sigurnosti. Aktualno Vijeće ministara očito više nema onaj kapacitet kakav je imalo prije dva ili tri mjeseca, ali zbog blizine izbora teško je očekivati bilo kakve ozbiljne prijedloge za imenovanje novog. Uostalom, upitno je i tko bi ga imenovao, jer i SNSD kao jedina srpska stranka u vlasti trenutačno djeluje ovisno o situaciji. Motivirana, naravno, svojim predizbornim interesima. Za razliku od SNSD-a i dvojca SDA - SDP hrvatske stranke nemaju alternativu funkcionalnoj državnoj vlasti. Dva HDZ-a nema u Vladi Federacije i do sada su određene projekte mogli “gurati” samo na državnoj razini. Nakon višestruke blokade Vijeća ministara BiH izgubili su i tu mogućnost.