Bivši visoki predstavnik Christian Schmidt upozorio je u Berlinu da secesija Republike Srpske nije u potpunosti skinula s dnevnog reda, iako su se njezini izgledi smanjili nakon promjena u Srbiji, te da je Bosna i Hercegovina još uvijek daleko od članstva u EU.
Rasprava "Dayton i njegove posljedice: Europska mirovna struktura na zapadnom Balkanu" organizirana je od strane Europske akademije u Berlinu u mjesecu koji obilježava obljetnicu parafiranja Daytonskog sporazuma, piše Deutsche Welle. Održana je u Europskoj kući, njemačkom predstavništvu europskih institucija nedaleko od Brandenburških vrata.
Fokus je bio na situaciji u Bosni i Hercegovini nakon nedavnih izbora, ali i na događajima u Srbiji i kako bi promjena vlasti u Beogradu mogla utjecati na odnose između Sarajeva i Banja Luke. Glavni govornik bio je Schmidt, koji je ovog ljeta napustio dužnost visokog predstavnika zbog američkog pritiska da ode.
Europska pat pozicija
Schmidt je rekao da je Bosna i Hercegovina daleko od bilo kakvog ozbiljnog napretka prema članstvu u EU. Osvrnuo se na najnovije izvješće Europske komisije koje prikazuje vrlo nepovoljnu sliku BiH. Kako je rekao, izvješće Ujedinjenih naroda o produljenju misije EUFOR Althea još je upečatljivije. Zaključuje da je prisutnost međunarodnih vojnih snaga i dalje potrebna za održavanje mira.
- Nijedna zemlja ne može postati članica Europske unije ako Ujedinjeni narodi utvrde da predstavlja prijetnju međunarodnom miru - rekao je Schmidt.
Rizik od secesije
Značajan dio njegovog izlaganja bio je posvećen izborima u Srbiji i njihovom mogućem utjecaju na BiH. Potencijalnu secesiju RS smatra jednim od najopasnijih pitanja za budućnost zemlje, a po njegovom mišljenju sada je manje vjerojatno.
- Pitanje secesije nije u potpunosti skinuto s dnevnog reda. Međutim, vjerujem da su se mogućnosti za postizanje političkih ciljeva kroz temu secesije smanjile - rekao je Schmidt za DW.
Dodao je da postoji ozbiljan rizik da se referendum o secesiji RS održi već sljedeće godine. Međutim, osobno ne vjeruje da bi stanovništvo tog entiteta to podržalo.
Na pitanje može li se u BiH dogoditi politička promjena slična onoj u Srbiji, bio je skeptičan.
- Srbija ima puno jače civilno društvo. Bosna i Hercegovina nije homogena u tom pogledu, pa čak ni mladi nisu ujedinjeni; ipak, vidim određene mogućnosti - rekao je Schmidt, prenosi Avaz.
Treća ladica
U raspravi nakon Schmidtova izlaganja, govorio je i Nils von Redecker, voditelj odjela za zapadni Balkan u njemačkom Saveznom ministarstvu vanjskih poslova. Rekao je da je BiH među kandidatima najudaljenijima od članstva u EU.
- Imamo zemlje koje su u prvoj ladici procesa proširenja, poput Crne Gore. Bosna i Hercegovina nije čak ni u drugoj ladici, već u trećoj - rekao je von Redecker.
Veleposlanik BiH u Njemačkoj Damir Arnaut upozorio je na blokade političara koji profitiraju od neuspjeha BiH u provedbi reformi i usklađivanju zakona s europskim standardima.
Na kraju, prisutne je najviše zanimala prometna povezanost BiH s ostatkom Europe i projekti koji bi doprinijeli trajnom pomirenju u zemlji.