Bivši visoki predstavnik u Bosni i Hercegovini Christian Schmidt izjavio je u intervjuu za njemački Tagesspiegel da je odluku o povlačenju donio nakon jasnog signala iz Washingtona. “Američka strana je izrazila jasno očekivanje da okončam svoj mandat”, rekao je Schmidt.
Kako je dodao, nije se moglo isključiti da bi u suprotnom bili dovedeni u pitanje i Daytonski mirovni sporazum i funkcija visokog predstavnika, “koja Bosnu i Hercegovinu štiti od raspada kroz separatiste”. "Ta perspektiva me natjerala da djelujem za Dayton”, rekao je Schmidt.
Dodik, Rusija i UN
Schmidt je rekao da ga je Milorad Dodik “sam proglasio svojim neprijateljem”.
“Možda bi se dramatično moglo reći da sam svoju glavu servirao na srebrnom pladnju kako bi institucije stvorene Daytonskim mirovnim sporazumom bile sačuvane”, rekao je.
Dodao je da mu je bilo važno odlazak najaviti prije sjednice Vijeća sigurnosti UN-a, kako bi spriječio da to tijelo, koje prema njegovim riječima “zapravo nije nadležno”, bude instrumentalizirano za ruske interese.
Dodikovi lobisti
Na pitanje je li postojao dogovor prema kojem bi se Schmidt povukao, a Dodik odustao od separatističkih zakona, visoki predstavnik je rekao da takav dogovor nije vidio.
“Ne želim spekulirati. Ne vidim ni američkog predsjednika Donalda Trumpa na strani Dodika”, rekao je.
Ipak, naveo je da je Dodik imao kontakte s pokretom MAGA i američkom Heritage Foundation.
“Platio je milijune dolara lobistima protiv mene”, rekao je Schmidt. Prema njegovim riječima, u tim krugovima postoje oni koji žele ukinuti funkciju visokog predstavnika kao najvišeg kontrolora mira u BiH.
Heritage Foundation i OHR
Schmidt je komentirao i stav Maxa Primorca, suradnika Heritage Foundationa, koji tvrdi da visoki predstavnik stoji na putu suverenitetu BiH i da bi zemljom trebala samostalno upravljati tri konstitutivna naroda - Srbi, Hrvati i Bošnjaci.
“Po mom mišljenju, u tom slučaju trenutno raste rizik od otcjepljenja, kakvo je Dodik nastojao postići”, rekao je Schmidt.
Govoreći o stavu američke administracije, kazao je da zasad ne vidi snažan interes Washingtona da ukine OHR.
“State Department pod Marcom Rubiom, a usput i američki Kongres, naglašavaju teritorijalni integritet Bosne i Hercegovine”, rekao je. Dodao je da se Dodik predstavlja kao saveznik ruskog predsjednika Vladimira Putina te da ne vidi rusko-američku suradnju u tom pitanju.
Planovi za plinovod
Tagesspiegel je Schmidta pitao i jesu li ekonomski interesi, posebno američki planovi za LNG plinovod od hrvatskog Krka prema BiH, razlog američkog postupanja.
Schmidt je rekao da je taj plinovod prvobitno bio europski projekt, s ciljem da BiH postane neovisna o ruskom plinu.
“Europa ga je, međutim, pustila da propadne. Ne mogu Amerikancima zamjeriti što žele ući”, rekao je. Dodao je da takvi projekti na Balkanu ne idu bez političkog utjecaja, ali i da brza zarada nije realna. “Da bi se ovdje zaradilo, treba imati dug dah”, rekao je Schmidt.
BiH je, kako je naveo, zemlja bez snažne industrije i ekonomski ograničene veličine – realno s oko 2,8 milijuna stanovnika, manje od Berlina, i BDP-om od oko 30 milijardi eura.
“Ne stojim na putu”
Na pitanje je li stajao na putu američkim interesima, Schmidt je odgovorio: “Nisam stajao i ne stojim na putu”.
Naglasio je da ga zanima rješenje “u okviru važećeg prava” i s pogledom na europske standarde. Schmidt je rekao da bi plinovod trebao prolaziti preko zemljišta koje je nekada pripadalo državi Jugoslaviji, a da vlasnički odnosi do danas nisu riješeni.
“Kao visoki predstavnik mogu odlučujuće doprinijeti da se to riješi na pravno besprijekoran i čist način”, rekao je u intervjuu koji je očigledno dao dok je još obavljao ovu funkciju. Dodao je da je to signalizirao državama članicama Vijeća za provedbu mira, ali da za to nije bilo potrebne političke volje. “I Kina stoji pred vratima”, upozorio je Schmidt.
Nasljednik i bonske ovlasti
Schmidt je rekao da ne zna tko će biti njegov nasljednik, ali da je ključno pitanje koje će ovlasti ta osoba imati. Pitao je hoće li budući visoki predstavnik i dalje imati mogućnost koristiti takozvane bonske ovlasti, odnosno nametati zakone bez odluke parlamenta kada je Daytonski mir ugrožen.
Za ukidanje tih ovlasti, rekao je, bila bi potrebna domaća zakonodavna spremnost, koje trenutno nema. Schmidt je podsjetio da je njegov prethodnik Valentin Inzko tijekom 12 godina samo jednom nametnuo zakon, kojim je kažnjeno negiranje genocida.
“Ja sam tijekom mandata morao narediti više od 20 zakona”, rekao je Schmidt, dodajući da su ih do sada potvrdili Ustavni sud BiH i europski sudovi.
“Ponekad treba biti oštar”
Na pitanje je li trebao pokazati više osjećaja prema Bošnjacima, Hrvatima i Srbima, Schmidt je odgovorio da to ne doživljava kao prigovor.
“Ne nedostaje mi osjećaja, i često se čovjek mora mnogo boriti sam sa sobom”, rekao je. Dodao je da realnost u BiH ponekad zahtijeva “oštrinu”. “Samo principima okruglog stola ne može se napredovati”, rekao je Schmidt. Kako je naveo, i sam je na početku bio idealističniji, ali je morao naučiti da je u odnosu “mrkve i štapa” ponekad potrebno “više štapa”.
EUFOR i sigurnost
Govoreći o savjetu nasljedniku, Schmidt je rekao da treba riješiti dva ključna pitanja. Prvo je kako pomiriti snažna intervencijska prava visokog predstavnika iz Daytonskog sporazuma s ciljem europske integracije, koja se temelji na demokratskom sudjelovanju. Drugo je pitanje vanjske sigurnosti BiH i toga u kojem će savezu ona biti zajamčena - u NATO-u ili drugačije.
Schmidt je naglasio da je unutarnja sigurnost zajedničke države i dalje vojno zajamčena europskim mirovnim trupama, na temelju Poglavlja VII Povelje UN-a. “Tu vojnu komponentu trebamo i danas, 31 godinu nakon Daytonskog sporazuma”, rekao je.
Kritika EU
Schmidt je bio izrazito kritičan prema pristupu Europske unije BiH i Zapadnom Balkanu.
“Mi Europljani skloni smo sami sebe tješiti. Sve dok ne puca i ne eksplodira, navodno smo na dobrom putu”, rekao je. Dodao je da BiH danas ne ispunjava ni uvjete za povlačenje milijarde eura pomoći za rast jer političarima nedostaje politička volja.
“Ako Dodik dovodi u pitanje je li Bosna zajednička država i želi odvojiti Republiku Srpsku, onda postavlja pitanje postojanja”, rekao je Schmidt.
Državna imovina i EU put
Schmidt smatra da je pitanje državne imovine jedno od ključnih strukturalnih pitanja u BiH.
“EU nema rješenje za problem državne imovine”, rekao je, uspoređujući to s pitanjem kako bi izgledala izgradnja bivše Istočne Njemačke da nije riješena budućnost nekadašnje državne imovine. Za EU je, prema njegovim riječima, rješavanje tog pitanja preduvjet za pristupne pregovore, ali mnogi političari u BiH ne pokazuju želju da ga riješe.
Schmidt je kazao da vjeruje da je integracija Zapadnog Balkana sigurnosno i geopolitički u interesu Europe, ali da se neki u EU “zavaravaju”.
SEPA, korupcija i diskriminacija
Schmidt je upozorio da Europa ne uspijeva čak ni provesti SEPA sustav plaćanja u BiH. Dodao je da se BiH nedovoljno bori protiv pranja novca i financiranja terorizma te da je korupcija endemska. Posebno je ukazao na neprovođenje presuda Europskog suda za ljudska prava.
“Diskriminacija je pravna svakodnevica. Rom ili Židov ne može postati državni predsjednik”, rekao je Schmidt. Nakon mandata u BiH, kaže, rezervirano gleda na EU perspektivu kao “lijek” za sve probleme BiH.
“Više za više, manje za manje”
Schmidt je rekao da napredak prema EU može funkcionirati samo postupno. Smatra da EU mora biti kritičnija prema političkim elitama i jasnije razlikovati one koji rade za građane i na strani Europe od onih koji, unatoč deklarativnoj podršci europskim integracijama, zapravo rade protiv europskih interesa.
“Trebali bismo dosljednije raditi po principu ‘više za više i manje za manje’”, rekao je. Dodao je da sami poticaji nisu dovoljni.
Odlazak mladih
Schmidt je upozorio i na problem odlaska mladih i obrazovanih ljudi iz BiH.
“Ako EU ne dođe na Balkan, mnogi ljudi odatle će migrirati u EU”, rekao je. Prema njegovim riječima, “brain drain”, odnosno gubitak obrazovanih ljudi, veliki je problem. “Mladim ljudima moramo dati praktične perspektive da se mogu ostvariti u vlastitoj zemlji, a da ne izgube vezu s Europom”, rekao je.
Schmidtova budućnost
Na pitanje što će raditi nakon odlaska iz BiH, Schmidt je rekao da će se iz neposrednih pitanja vezanih za BiH držati po strani, iz obzira prema svom nasljedniku. Dodao je da u kolovozu puni 69 godina, ali da ga supruga upozorava da ne govori ljudima kako ide u političku mirovinu.
“U Münchenu, Berlinu i Bruxellesu čeka me ponešto”, rekao je Schmidt.