Samo prošlog tjedna njemački kancelar Friedrich Merz bio je "na istoj liniji" s američkim predsjednikom Donaldom Trumpom oko ciljeva rata s Iranom. Sada više ne zvuči toliko oduševljeno, piše Politico. Najmoćniji europski čelnik u prvim je danima sukoba prilično riskirao kako bi ostao blizak Washingtonu, dok su njegovi kolege poput španjolskog premijera Pedro Sáncheza i francuskog predsjednika Emmanuel Macrona osuđivali američko-izraelske napade kao nezakonite. No Merz sada mora napraviti nagli zaokret jer ekonomske i sigurnosne posljedice rata za najveće gospodarstvo EU-a postaju sve jasnije. Ujedno javno izražava bojazan da Trump nema strategiju izlaska kojom bi se borbe u Perzijskom zaljevu okončale.
U petak je, tijekom posjeta Norveškoj, Merz zauzeo dosad najkritičniji ton. Rekao je da rat otvara „velika pitanja” o sigurnosti te dodao: „Ima ogroman utjecaj na naše troškove energije, a postoji i mogućnost da potakne migracije velikih razmjera.”
To je velika promjena u odnosu na njegov posjet Washingtonu prošlog tjedna. Tada je, tijekom susreta s Trumpom u Ovalnom uredu, Merz izrazio podršku ciljevima Trumpova rata. Čak se, piše Politico, ulizivački nasmijao kada se predsjednik hvalio štetom koju su američki zračni napadi nanijeli Iranu i izjavio da je Berlin potpuno usklađen s Washingtonom oko potrebe uklanjanja diktature u Teheranu.
No kancelar više ne djeluje raspoložen za smijeh dok posljedice rata, koji uskoro ulazi u treći tjedan, sve više prijete brojnim njemačkim i europskim interesima. Merzova politička izolacija među ključnim europskim saveznicima i rastući pritisak koalicijskog partnera iz lijevog centra, Socijaldemokratske stranke (SPD), posljednjih su dana potaknuli kancelara da zauzme tvrđi stav prema ratu.
Merz sve više strahuje da će rat s Iranom dodatno produbiti ozbiljne gospodarske probleme njegove zemlje, pri čemu bi već oslabljeni njemački proizvodni sektor mogao pretrpjeti novi udar zbog naglog rasta cijena energije. Također se boji da bi rat mogao unazaditi europske napore za okončanje ruskog rata u Ukrajini te potencijalno izazvati novu izbjegličku krizu, baš u trenutku kada pokušava spriječiti da krajnje desna, antiimigracijska stranka Alternative für Deutschland (AfD) postane najpopularnija politička snaga u zemlji.
Merz je u petak također osudio odluku Trumpove administracije donesenu kasno u četvrtak da ublaži naftne sankcije Rusiji kako bi se snizile globalne cijene nafte. Strahuje da će taj potez samo ponovno napuniti ratnu blagajnu Kremlja i pomoći Moskvi da nastavi svoju sveobuhvatnu invaziju na Ukrajinu. Taj je potez nazvao „pogrešnim”.