Hrvatska je usporila s izdavanjem radnih dozvola za strance. Tako je ove godine izdano 15 posto manje radnih dozvola za strance, a najveći pad zabilježen je u sektoru građevinarstva.
Robert Marić, poduzetnik u sektoru turizma i ugostiteljstva iz Crikvenice, rekao je u HTV-ovoj emisiji "Studio 4" kako je svaka sezona ista. Tvrdi da se broj turista vrti oko plus-minus 10 posto, ali žali se da je dobit sve manja kroz godine.
Istaknuo je kako su glavni razlog veliki troškovi, od komunalnih naknada do troškova radne snage koji su porasli 30 do 40 posto. "Prije su stranci imali malo manju plaću, ali sada se to izravnalo s domaćim radnicima. Poduzetnici su prisiljeni više plaćati radnu snagu jer je nema", naveo je Marić.
Petar Ćurlin, hotelijer i ugostitelj iz Omiša, kazao je kako bi turizma bilo i bez stranih radnika, ali ne u ovakvom obimu.
"Obiteljski, mali hoteli uglavnom se i sada baziraju na domaćoj radnoj snazi, ali veliki hoteli i koncerni su usmjereni na uvoznu radnu snagu. Mi smo izvezli sposobnu, dobro obrazovanu i kvalitetnu radnu snagu, a zauzvrat smo dobili uvoz nisko obrazovane radne snage koja nema povijesnu ni kulturnu vezu s podnebljem u koje dolazi i to u turizmu utječe na kvalitetu ponude", ustvrdio je Ćurlin.
Napomenuo je kako na zarađenih 100 eura prometa, hotelijeri i ugostitelji imaju 50 eura troškova.
Marić je dao primjer poduzetnika iz Crikvenice koji ima 7-8 ugostiteljskih objekata. Krajem travnja predao je zahtjev za radne dozvole, a odobrene su sredinom kolovoza. "Prisiljen je neke ljude držati na smještaju, hraniti ih, dati im neke novce, a oni ne smiju raditi", kazao je Marić.
Istaknuo je da će poduzetnici platiti dobrog radnika, ali i ustvrdio da u ugostiteljstvu imaju problem s nekvalificiranim radnicima koji ne znaju ni jezik. "Jedno vrijeme je bilo dobro kad smo dobivali radnu snagu iz Srbije, BiH i Makedonije, no i oni kroz par sezona dovoljno zarade da u svojim zemljama nešto otvore ili pak odu prema Zapadu", dodao je.
Ćurlin je rekao kako zasad nema potrebe za stranim radnicima. "Mi smo zadržavali domaću radnu snagu kroz kvalitetna primanja kroz cijelu godinu, iako radimo samo sezonski, kroz kvalitetan odnos, i sada tako radimo. Mi smo velika obitelj, vodimo obiteljski hotel, i mislim da ni u budućnosti nećemo imati problem radne snage", poručio je.
Smatra kako je hrvatski problem što slab natalitet ne može nadoknaditi odlazak radne snage koja ide na druga tržišta ili u mirovinu. "Gubitkom kvalitetnih nositelja poslovanja mi obaramo svoju uslugu, a cijena usluge ne pada, već raste zbog raznih troškova", naveo je.
Marić vjeruje da je problem hrvatske mlađe radne snage što ne želi raditi. "Prije su mladi sa zadovoljstvom dolazili raditi na more, danas Hrvatska ima problem s neradom. Vidim puno mladih u dobrim autima, sa skupim mobitelima, nitko ne bi konobario", napomenuo je Marić.
"Rad je odgojna mjera, ako to nisu stekli kao naviku dok su djeca, teško da će kasnije hrliti raditi. Problem je slojevit i nastaje u ranoj mladosti. Ne znam kako to riješiti, osim na razini obitelji, da se djeci prikaže da je pošten rad izvor svega dobroga što će u životu baštiniti", dodao je Ćurlin.