Radnik iz Banje Luke, zaposlen u djelatnosti ostalog novčanog poslovanja, odnosno posredovanja, ostvario je neto primitak od čak 288.412 KM za samo jedan mjesec.
To je najveći pojedinačni mjesečni neto primitak prijavljen u Republici Srpskoj tijekom prvih šest mjeseci ove godine, potvrđeno je za Nezavisne novine iz Porezne uprave Republike Srpske.
Usporedbe radi, prosječna plaća u Republici Srpskoj u lipnju iznosila je 1.682 KM. To znači da je ovom radniku u jednom mjesecu isplaćen iznos jednak približno 171 prosječnoj plaći.
Najveće isplate
Na drugom mjestu liste najvećih neto primitaka također se nalazi radnik iz Banje Luke. Zaposlen je u uslužnim djelatnostima iz područja informacijskih tehnologija, a isplaćeno mu je 225.168 KM.
„Treće mjesto zauzeo je još jedan Banjalučanin zaposlen u području ostalih osobnih uslužnih djelatnosti, s neto primitkom od 151.314 KM. I na četvrtoj poziciji nalazi se radnik iz Banje Luke koji je zaposlen u djelatnosti iznajmljivanja i davanja u zakup, odnosno leasinga ostalih strojeva, s isplaćenih 148.734 KM“, naveli su iz Porezne uprave RS.
Peto mjesto pripalo je još jednom radniku iz Banje Luke, zaposlenom u području ostalog novčanog poslovanja, odnosno posredovanja. Njemu je za jedan mjesec isplaćeno 122.413 KM.
Svi navedeni iznosi predstavljaju pojedinačne mjesečne neto primitke koji su u Republici Srpskoj prijavljeni tijekom prvih šest mjeseci ove godine.
Mogući razlozi
Ekonomist Milenko Stanić smatra da bi se tako visoka razina primitaka mogla opravdati jedino u slučaju velikih znanstvenih ili tehnoloških otkrića.
„Mi takva otkrića nemamo, niti su registrirana, niti zaštićena“, kazao je Stanić.
Pojasnio je da ovako visoki primici mogu biti rezultat izvlačenja novca po osnovi dobiti. Kako je naveo, niska stopa oporezivanja dobiti od deset posto omogućuje pojedinim poslodavcima da isplate obavljaju kroz dobit i dividende, umjesto kroz redovne plaće na koje se plaćaju porezi i doprinosi koji ukupno iznose oko 38 posto.
„Ovo je vjerojatno splet više čimbenika. Na jednoj strani pretpostavljam da je riječ o isplatama po osnovi dividende, dok se na drugoj strani vjerojatno radi o manjim organizacijama i poduzećima koja su došla do određenih poslovnih aranžmana. Takvi poslovi često mogu biti povezani s državnim organizacijama i institucijama, ali i s poslovima koji se nalaze u sivoj zoni, gdje se za manje vrijedne poslove ostvaruju veće naknade“, rekao je Stanić.
Ogromna razlika
Stanić je istaknuo da je u ovakve slučajeve vjerojatno uključeno više čimbenika te da se toliki primici teško mogu ostvariti redovnim radom i uobičajenim poslovanjem.
„Takvi iznosi mogu se ostvariti možda u određenim specifičnim industrijama, poput kladioničarske, ali u normalnom poslovanju nisu realni“, naveo je.
Kada se prosječna plaća od oko 1.600 KM usporedi s mjesečnim primitkom od gotovo 300.000 KM, prema njegovim riječima, postaje očigledna ogromna razlika između uobičajenih i najvećih prijavljenih primitaka.
„To pokazuje da porezni sustav mora imati regulaciju koja neće dopustiti ovakve anomalije. U mnogim zemljama plaće koje znatno odstupaju od prosjeka dodatno se oporezuju. Što je veći primitak, veća je i porezna stopa, odnosno primjenjuje se progresivni sustav oporezivanja“, kazao je Stanić.
Porezna regulacija
Prema njegovim riječima, u Republici Srpskoj ne postoji takav sustav, nego se isto načelo oporezivanja primjenjuje i na prosječne plaće i na iznimno visoke primitke.
„Problem je u reakciji državnih tijela koja trebaju uspostaviti porezni sustav kojim se ovakve pojave neće dopuštati. Ovakve anomalije mogu biti povezane i s drugim problemima, poput raznih ograničenja“, rekao je.
Ponovio je da primici u navedenim iznosima nisu uobičajeni ni u razvijenim tržišnim ekonomijama.
Kako je dodao, isplata tako visokog iznosa teško može biti prihvatljiva u domaćim ekonomskim uvjetima, posebno ako je riječ o redovnim mjesečnim plaćama koje se ponavljaju.
„Tako visoke isplate plaća sigurno nisu povezane samo s radom i rezultatima rada u tim poduzećima“, zaključio je Stanić.