Predsjednik Hrvatske stručne udruge za plin Dalibor Pudić rekao je u srijedu, govoreći o sigurnosti opskrbe plinom, da je Europa sada u boljoj situaciji, kao i Hrvatska, koja ima LNG terminal, jako dobru plinsku infrastrukturu, skladište plina i domaću proizvodnju.
Pudić je to rekao na konferenciji za novinare uoči početka 41. Međunarodnog znanstveno-stručnog susreta stručnjaka za plin, kojeg organiziraju Centar za plin Hrvatske i Hrvatska stručna udruga za plin, a na kojem sudjeluje oko 500 stručnjaka iz sektora plina i energetike.
Cijena plina za kućanstva u novoj plinskoj godini trebala bi se znati na kraju lipnja, prema sadašnjoj situaciji cijena bi trebala biti veća, a vidjet će se hoće li biti dodatna subvencija Vlade na tu cijenu, rekao je Pudić. Nastavio je da, ako je cijena plina 50 posto veća na tržištu to ne znači da će toliko biti veća i krajnja cijena kod kućanstava te da na krajnju cijenu utječe i transport, skladištenje i distribucija. Doći će do povećanja cijena ako ne dođe do određenih subvencija Vlade, zaključio je.
Pudić je kazao je da se i ovogodišnji susret stručnjaka za plin održava u okolnostima izvanredne situacije, rata u Iranu te se događaju promjene i dodatno vidi značaj plina i energije na tržištu, javlja Hina.
Ocijenio je da je danas situacija daleko bolja i za Hrvatsku i Europu nego 2022. jer je Europa tada uvozila gotovo 40 posto plina iz Rusije, a nije bilo izgrađene infrastrukture LNG terminala. No, Europa se okrenula izgradnji LNG terminala i odlukama da se plin u skladištima puni do 90 posto i da se ona ne ostavljaju poluprazna, istaknuo je Pudić i dodao da je, što se sigurnosti opskrbe tiče, ova situacija bolja.
Pudić je ocijenio da je Europa, kao i Hrvatska u puno boljoj situaciji jer sada imamo LNG terminal, jako dobru plinsku infrastrukturu, skladište plina i domaću proizvodnju. Što se tiče Ine, pad proizvodnje je lani zaustavljen i krenulo se prema rastu proizvodnje te kroz nekoliko godina može očekivati da će se sa sadašnjih 20 do 25 posto doći na 30 do 35 posto naše ukupne potrošnje, dodao je.
Pudić smatra da je pogrešna teza da nam plin neće trebati jer potrošnja nije pala te da je, ako nešto i padne, to je zbog pada industrije i prebacivanja proizvodnje u manje razvijene zemlje.
Na pitanje o dekarbonizaciji i prelasku na obnovljive izvore, kazao da će plin sigurno imati veliku ulogu. Još ima puno termoelektrana na ugljen i nove se grade u svijetu, a plin pri proizvodnji električne energije emitira dvostruko manje emisija nego ugljen. S dekarbonizacijom treba nastaviti gdje je moguće, kao i s energetskom učinkovitošću, rekao je i istaknuo da sada obnovljiva energija iz vjetra i sunca ne može zadovoljiti niti pet ili deset posto nove potražnje za energijom.
Govoreći o LNG terminalu u Omišlju, Pudić je naveo da se većina ukapljenog prirodnog plina dobavlja u Europu i Hrvatsku iz SAD-a, a manji dio iz zemalja povezanih sa Hormuškim tjesnacem. Ovaj LNG terminal s udvostručenim kapacitetima igrat će značajnu ulogu i za Hrvatsku i za regiju, naglasio je.
Na pitanje o izgradnji novih LNG terminala u Europi, rekao je da svaki novi terminal spušta cijenu na europskom tržištu, da će trebati biti konkurentniji i da to može utjecati na nižu cijenu plina i za kućanstva i poslovne subjekte.