Kršenje, odnosno neprovedba presuda Ustavnog suda BiH postala je svojevrsni modus operandi različitih političkih elita, odnosno institucija vlasti, a posljednji primjer, onaj koji se praktički ponavlja iz godine u godinu, odnosi se na proslavu neustavnog Dana Republike Srpske, piše Večernji list BiH. Već se danima vrše pripreme za proslavu, a vrhunac će biti svečani defile na kojemu će prisustvovati dužnosnici Republike Srpske, kao i izaslanstvo Vlade Srbije.
Predstavnici Republike Srpske nastavljaju, kao i svake godine, obilježavati ovaj datum, a lider SNSD-a Milorad Dodik i jučer je poručio kako će srpski narod nastaviti obilježavati 9. siječnja.
Sporan datum
Podsjećamo, 9. siječnja datum je koji u bh. javnosti izaziva brojne prijepore. Riječ je o datumu na koji je 1992. godine Skupština srpskoga naroda u Bosni i Hercegovini donijela Deklaraciju o proglašenju Republike srpskog naroda Bosne i Hercegovine, a što je iz kuta hrvatskog i bošnjačkog naroda dan koji evocira uspomene na početak rata. Odluka je donesena nekoliko mjeseci prije referenduma o samostalnosti BiH.
Ustavni sud BiH u dva je navrata navedeni datum osporio; prvi put u odluci o dopustivosti i meritumu, broj U 3/13 od 26. studenoga 2015. godine, kada je utvrdio da je neustavna odredba članka 3. b Zakona o praznicima (Službeni glasnik RS, broj 43/07), te naložio Narodnoj skupštini da je u roku od šest mjeseci usuglasi s Ustavom BiH. Uslijedile su godine političkog prepucavanja i donošenja odluka koje su također osporavane.
Konačno, u ožujku 2019. godine Ustavni sud potvrdio je da članak 2., stavak 1. Zakona o Danu Republike Srpske (Službeni glasnik Republike Srpske, broj 113/16) koji glasi: “Na osnovi potvrđene volje građana Republike Srpske, 9. siječnja utvrđuje se kao Dan Republike” nije u skladu s Ustavom.
Ustavni sud zaključio je da izbor 9. siječnja kao datuma obilježavanja praznika Dan Republike nema simboliku kolektivnog zajedničkog sjećanja koje može doprinijeti jačanju kolektivnog identiteta kao vrijednostima koje imaju poseban značaj u multietničkom društvu koje se zasniva na uvažavanju i poštovanju različitosti kao osnovnih vrijednosti modernog demokratskog društva.
- U tom smislu izbor 9. siječnja za obilježavanje Dana Republike kao jednog od praznika entiteta koji predstavlja ustavnu kategoriju i koji kao takav mora predstavljati i sve građane Republike Srpske kojima i sam Ustav Republike Srpske priznaje jednaka prava nije u skladu s ustavnom obavezom o nediskriminaciji u smislu prava skupina jer uspostavlja povlašten položaj samo jednog, srpskog naroda, čiji su predstavnici 9. siječnja 1992. godine, bez sudjelovanja predstavnika Bošnjaka, Hrvata i ostalih, donijeli Deklaraciju o proglašenju Republike srpskog naroda Bosne i Hercegovine, koja predstavlja jednostrani akt - objašnjeno je.
Objašnjenje Suda
Ustavni sud posebno naglašava da se ni ovom odlukom, kao ni odlukom broj U 3/13, ne dovodi u pitanje postojanje samog praznika Dan Republike. Ne dovodi se u pitanje, ne isključuje i ne ograničava nadležnost Narodne skupštine da raspiše referendum u povodu pitanja kojeg će se datuma proslavljati Dan Republike, ali uz naglasak kako to ne može biti 9. siječnja.
No, pitanje nepoštivanja odluka Ustavnog suda praksa je koju vidimo diljem BiH. Dovoljno je samo prisjetiti se koliko su puta bošnjačke političke elite odbile provesti presudu Ustavnog suda u predmetu “Ljubić”, odnosno broj U 23/14, a koja je jasno utvrdila nužnost uspostavljanja legitimnog političkog predstavljanja konstitutivnih naroda.
U konačnici, značaj provedbe ove presude ima i dugoročne posljedice na ukupnu međunacionalnu stabilnost u jednom multietničkom društvu kakvo je bosanskohercegovačko, a nije nevažno naglasiti kako je i Venecijanska komisija istaknula da se u načinu izbora izaslanika u Dom naroda koriste županije i njihovi izaslanici, a njegova primarna svrha nije da predstavlja županije, nego konstitutivne narode i ostale te da ostvaruje drugu vrstu ravnopravnosti, tj. “kolektivnu ravnopravnost” triju konstitutivnih naroda uz određenu zastupljenost ostalih.