Inflacija, bilo da je riječ o temeljnoj ili ukupnoj, prouzročena brojnim čimbenicima, vanjskim poput šokova na globalnim energetskim tržištima, ali i unutarnjim poput perzistentnog rasta cijena usluga, u najvećoj se mjeri prelijeva na ionako nizak životni standard građana Bosne i Hercegovine, čiji rast osobnih mjesečnih primanja ni izdaleka nije dovoljan za pokriti porast mjesečnih troškova. Jesen pred nama stvorit će dodatne financijske obveze i pritiske na brojne obitelji u zemlji, a to onda otvara i pitanje dodatnog osobnog zaduživanja, posebice kada govorimo o potrošačkim nenamjenskim kreditima.
Troškovi života
Izv. prof. dr. sc. Nikola Papac, prodekan za nastavu i suradnju s gospodarstvom na Ekonomskom fakultetu Sveučilišta u Mostaru, u razgovoru za Večernji list podsjeća na ključna ekonomska kretanja, s posebnim fokusom na troškove života, te podsjeća da sindikalna potrošačka košarica u Bosni i Hercegovini za kolovoz 2026. godine iznosi 3810,70 KM, prema podacima koje objavljuje Savez samostalnih sindikata BiH. Ovaj iznos predstavlja minimalne mjesečne troškove života za četveročlanu obitelj (dvije odrasle osobe i dvoje djece školske dobi).
Upozorio je i na činjenicu da iznosi mjesečnih primanja nisu dovoljni da pokriju sve troškove.
Prema službenim izračunima koje vodi Savez samostalnih sindikata BiH, pokrivenost prosječnom plaćom iznosi 44,98%. S prosječnom isplaćenom plaćom od 1714,00 KM (podaci Federalnog zavoda za statistiku) radnik može osigurati manje od polovine minimalnih životnih potreba svoje obitelji.
Pokrivenost minimalnom plaćom iznosi tek 26,95%. Zakonski zajamčena minimalna plaća od 1027 KM ne pokriva ni trećinu osnovnih životnih troškova, što znači da je za jednu košaricu potrebno zaraditi gotovo četiri minimalca.
- Porast troškova života u Bosni i Hercegovini izravno dovodi do drastičnog pada životnog standarda građana jer rast cijena osnovnih artikala i usluga znatno nadmašuje sporadičan i ograničen rast plaća i mirovina - naglasio je Papac. Osvrnuo se i na dugoročne posljedice rasta troškova života, istaknuvši da ovaj ekonomski pritisak mijenja svakodnevicu kućanstava kroz nekoliko ključnih segmenata, a to su promjena potrošačkih navika, odricanje od luksuza, sezonski dodatni udari na proračun zbog troškova grijanja ili hlađenja te optimizaciju kućnog proračuna na osnovne elemente kod umirovljenika i ugroženih skupina.
- Porast troškova života izravno i dramatično gura građane Bosne i Hercegovine u sve veću kreditnu zaduženost koje se očituje kroz dominaciju nenamjenskih (potrošačkih) kredita, stalni rast potražnje i “preživljavanje na dug” te, osim klasičnih kredita, drastično raste oslanjanje na kratkoročne, ali izrazito skupe oblike zaduživanja (odgoda plaćanja, plaćanje na rate i sl.) - naveo je profesor Papac. Ilustracija navedenog je činjenica da su građani i dalje najveći korisnici kredita – početkom 2026. godine zaduženje građana bilo je u iznosu od 14,5 milijardi KM.
- Najveći dio kredita odnosi se na potrošačke nenamjenske kredite – čak 10,23 milijarde KM. Ovaj visoki udio potrošačkih kredita pokazuje da građani BiH često traže rješenje za tekuće financijske obveze upravo kroz kreditna zaduživanja - zaključio je Papac.
Kako dalje
Pitanje suočavanja s porastom troškova života postaje tema broj jedan u zemlji čija ekonomija ni izdaleka nije konkurenta ni dovoljno snažna za oduprijeti se snažnim izazovima. Stoga se nameće pitanje kako mijenjati postojeće stanje, no to je problematika na čiji odgovor ipak traži fokus na reformama čiji je cilj poboljšati poslovno okružje, omogućiti snažniji priljev investicija, a onda i govoriti o povećanju broja radnih mjesta, kao i osobnih primanja. Izazovna su vremena pred nama, a nadati je se da će pitanje europskih integracija i s njim povezana tematika ekonomskih reformi biti u fokusu.