Umirovljenici će u prosincu dobiti godišnji dodatak na mirovinu, a ove godine trebao bi biti veći nego lani. Premijer Andrej Plenković najavio je danas u Saboru da će dodatak iznositi sedam eura za svaku godinu mirovinskog staža. To znači da bi umirovljenik s 30 godina staža dobio 210 eura, a onaj s 40 godina 280 eura.
Prošle godine dodatak je iznosio šest eura po godini staža. Vlada ove godine planira izdvojiti 258 milijuna eura, a prosječan dodatak trebao bi iznositi 208 eura po umirovljeniku. Lani je prosjek bio 177 eura.
Plenković je naglasio da isplata slijedi nakon rebalansa proračuna i dogovora s koalicijskim partnerima. Vlada još mora donijeti službenu odluku o iznosu dodatka, što prema zakonu mora učiniti najkasnije do 31. listopada.
Ova odluka Vlade RH izravno se tiče i desetaka tisuća umirovljenika u Bosni i Hercegovini koji ostvaruju pravo na hrvatsku mirovinu ili tzv. razmjerni dio mirovine za godine staža odrađene u Hrvatskoj. Budući da se dodatak računa isključivo prema godinama priznatog staža, a ne prema visini mjesečnog primanja, svi umirovljenici u BiH koji primaju mirovinu preko HZMO-a dobit će po 7 eura za svaku godinu staža ostvarenu u RH. Isplata ide automatski u prosincu, bez potrebe za podnošenjem nikakvih zahtjeva ili odlaska u ustanove.
Koliko ćete dobiti prema godinama staža?
Računica je jednostavna. Broj punih godina mirovinskog staža koje se uzimaju u obzir za određivanje mirovine množi se sa sedam eura.
Prema najavljenom iznosu, dodatak bi izgledao ovako:
Godine staža - Godišnji dodatak
15 105 €
20 140 €
25 175 €
30 210 €
32 224 €
35 245 €
40 280 €
45 315 €
Računaju se samo pune godine staža. Primjerice, osoba s 32 godine i osam mjeseci staža dobit će dodatak za 32 godine, odnosno 224 eura.
Dodatak ne ovisi o tome kolika je nečija mjesečna mirovina. Dvoje umirovljenika koji primaju različite mirovine mogu dobiti isti dodatak ako imaju jednak broj priznatih godina staža.
Tko sve ima pravo na dodatak?
Godišnji dodatak uveden je prošle godine kao trajno pravo umirovljenika. To znači da će se isplaćivati svake godine, ali ne znači da će iznos uvijek biti jednak. Vlada svake godine posebno određuje koliko vrijedi jedna godina staža.
Pravo na dodatak imaju korisnici mirovina ostvarenih prema općim i posebnim propisima, neovisno o visini mirovine. Obuhvaćeni su, među ostalima, korisnici starosnih, prijevremenih starosnih, invalidskih i obiteljskih mirovina.
Važno je i da se za izračun ne mora uzimati samo broj godina koje je osoba stvarno provela radeći. Prema pravilima HZMO-a, uzimaju se godine mirovinskog staža na temelju kojeg je određena mirovina. One mogu uključivati i određena razdoblja koja zakon priznaje kao dodani ili posebni staž.
Što je s obiteljskim i invalidskim mirovinama?
Za neke umirovljenike vrijede posebna pravila.
Kod obiteljske mirovine dodatak se računa prema godinama staža na temelju kojih je određena mirovina preminule osobe. Dakle, ne računa se prema godinama koje je odradio član obitelji koji prima tu mirovinu.
Kod invalidske mirovine zbog ozljede na radu ili profesionalne bolesti za izračun se u pravilu uzima 40 godina staža. To bi prema najavljenom iznosu značilo 280 eura dodatka. Ako korisnik ima više od 40 godina stvarno navršenog mirovinskog staža, uzima se taj veći broj.
Za mirovine čiji iznos nije određen na temelju godina mirovinskog staža zakon propisuje obračun dodatka na temelju 15 godina. Prema najavljenoj vrijednosti, to iznosi 105 eura.
Ne morate podnijeti nikakav zahtjev
Umirovljenici ne moraju podnositi zahtjev niti odlaziti u HZMO. Zavod će automatski izračunati i isplatiti dodatak na temelju podataka kojima raspolaže.
Isplata je predviđena za prosinac. Ako nekome dodatak ne bude isplaćen jer mu prva redovna isplata mirovine još nije provedena, zakon predviđa naknadnu isplatu u mjesecu nakon prve redovne isplate mirovine.
Hoće li se na dodatak plaćati porez?
Godišnji dodatak ne podliježe porezu na dohodak, a zaštićen je i od ovrhe. To znači da umirovljenik kojem pripada 210 eura dodatka treba dobiti svih 210 eura.
Dodatak se također ne uračunava u prihodovni cenzus za ostvarivanje prava na plaćanje premije dopunskog zdravstvenog osiguranja iz državnog proračuna.
Je li to doista 13. mirovina?
Iako se godišnji dodatak često naziva 13. mirovinom, zapravo nije riječ o dodatnoj punoj mjesečnoj mirovini.
Primjerice, umirovljenik koji mjesečno prima 700 eura i ima 30 godina priznatog staža, prema najavljenoj računici dobit će 210 eura godišnjeg dodatka, a ne još jednu mirovinu od 700 eura.
Riječ je o zasebnoj godišnjoj isplati čiji iznos ovisi o stažu, a ne o visini redovne mirovine.
Dodatak je trajno pravo, što znači da njegovo postojanje nije ograničeno samo na ovu godinu. No vrijednost jedne godine staža nije trajno određena. Vlada je može mijenjati iz godine u godinu, pa povećanje na sedam eura ne znači da je isti iznos zajamčen i za 2027. godinu.