Hrvatski premijer Andrej Plenković izrazio je danas žaljenje što širenje EU nije među prvih pet prioriteta aktualne Europske komisije, te kazao da je loše koristiti reciklirani riječnik u zaključcima i porukama zapadnom Balkanu.
On je, prilikom predavanja na Diplomatskoj akademiji u Beču, na temu "Budućnost EU", rekao da je jako loše što je tek na prošloj sjednici Vijeća EU u ožujku po prvi put poslije devet godina, razgovarano o jugoistočnoj Europi.
"Posljednje zaključke o zapadnom Balkanu Vijeće je usvojilo 2008. godine. Trebalo je devet godina da bude usvojena riječ o regiji. Mislim da to nije dobro", istaknuo je Plenković, prenosi Tanjug.
Kazao je da se, s tim u vezi, nadao ambicioznijem i ohrabrujućijem riječniku.
"Znam dobro što je novo, a što reciklirano. Reciklirani riječnik od prije devet godina nije dobar za lidere u regiji", poručio je Plenković.
Istovremeno je kazao da zemlje koje imaju višu razinu demokracije, stječu dojam, zbog događaja na Balkanu, da države te regije nisu još zrele.
"Kada iz perspektive neke udaljenije zemlje gledate na političke krize, da nema dijaloga vlasti i oporbee, onda se stječe dojam da te zemlje trebaju još vremena da sazru. Sve dok ima takvih signala iz regije teško je zalagati se za brži pristup", naglasio je hrvatski premijer.
Kazao je da europski komesar Johanes Hahn ima težak zadatak i dodao je kako je činjenica da sve zemlje Balkana žele napredovati ka članstvu u EU, ali da su u različitim fazama.
Dodao je da je Crna Gora najnaprednija na tom putu, da Srbija nadoknađuje, a da je Bosna i Hercegovina poslije dužeg vremena uspjela primjeniti SSP.
U vezi sa BiH, on je rekao da je Dragan Čović, dok je bio predsjedatelj Predsjedništva, imao težak posao da podnese zahtjev za članstvo u EU.
"Nije bilo lako podnijeti zahtev, ali je to najhrabriji i najbolji korak, jer zemlja mora nadoknaditi zaostatak, a približavanje EU može pomoći da bolje funkcionira BiH", uvjeren je Plenković.
Rekao je da odgovor na pitanja EU predstavlja najteži zadatak koji je administarcija u BiH ikada imala i zahtjeva koordinaciju na svim razinama.
Hrvatska će, kako je prenio, podržati BiH na putu u EU, te najavio da će uskoro biti održana zajednička sjednica dvije vlade, u prva dva tjedna lipnja, kada će biti potpisan sporazum o partnerstvu na putu BiH u Uniju.
U svom izlaganju Plenković je ocijenio da nije bilo mudro održati referendum u Velikoj Britaniji o pitanju za koji se znao odgovor i bez izjašnjavanja građana.
Kazao je da će izlazak Velike Britanije oslabiti tako tu zemlju, tako i EU.
Plenković, naglasivši da je bila pogrešna odluka Londona da napusti EU, rekao je da je uvijek politički rizik da se pitanja vezana za Uniju stave pred građane na odluku.
Ukazao je da je važno boriti se protiv populizma, koji je u porastu, i da treba građanima više pokazati prednosti EU.
S tim u vezi je istaknuo da je teško prenijeti građanima prednosti Unije kada sada, na primjer, zbog pooštrenja kontrola na granicama, moraju čekati satima na prelazima.
"Ja sebe smatram proeuropskim političarem, ali imam malo argumenata da branim EU kada takva pitanja utječu na raspoloženje građana. Ako neko čeka dva-tri puta više sati na granici neće moći da se popravi time napravljena šteta", upozorio je on.
Na globalnoj razini, kako ističe, neophodno je da EU poveća svoj utjecaj, a za to ima na raspolaganju kombinaciju instrumenata koje rijetko tko drugi ima.
U krizama EU treba da, kako ističe, pokaže da može braniti europski projekat i dalje ga graditi, i pored nepotrebno održanog referenduma.
U tome svemu, prema njegovim riječima, neophodno je političko liderstvo, ali i razumijevanje građana.