Ministar socijalne politike Marin Piletić odlazi iz Vlade RH, a na njegovo mjesto, po u trenutku nastajanja ovog teksta još uvijek neslužbenim informacijama, dolazi Alen Ružić iz KBC-a Rijeka. Službenog objašnjenja odluke još nije bilo, no čini se da je kap koja je prelila čašu bila odluka zagrebačkog Upravnog suda, koji je u oglednom predmetu presudio kako se postupci za priznavanje prava na inkluzivni dodadak imaju nastaviti i u slučajevima u kojima je korisnik umro prije nego što je odlučeno o njegovu zahtjevu. Bio je to samo jedan od udaraca u nizu koje je ministar iz pravca pravosuđa primio posljednjih mjeseci, s tim da dodatnu težinu posljednjem daje činjenica da je odluka donesena u oglednom postupku, jednom od onih koji se provode kad se sudovi suoče s više sporova vezanih uz isto pravo, a služe ujednačavanju sudske prakse.
Što će reći da bi ova odluka, postane li pravomoćna, značila nastavak svih postupaka za priznavanje prava na inkluzivni dodatak tijekom kojih je potencijalni korisnik umro, a pravo na isplatu neisplaćenih dodataka traže njegovi nasljednici. U konačnici bi se to moglo odnositi na 15-ak tisuća korisnika, no presuda još nije pravomoćna, Ministarstvo se na nju može žaliti Visokom upravnom sudu, a e-predmet otkriva da je to već učinilo, i to 2. veljače, što je u koliziji s ministrovim izjavama sa zadnjeg saborskog aktualnog prijepodneva, kada je rekao kako se ozbiljno razmišlja o isplati dodatka i nasljednicima. Na ovu temu Piletić se danas nije oglašavao, no nije šutjela saborska oporba, iz koje je došao niz poziva ministru da podnese ostavku. Konkretne najave da će se takvo što zatražiti i formalno nije bilo, a na kraju ih je, čini se, pretekla odluka o još jednoj smjeni u Vladi.
Na kaos u sustavu socijalne skrbi je, sve od donošenja reformskih zakona u sustavu od 2022. naovamo, više puta upozoravala SDP-ova Martina Vlašić Iljkić, koja nam je i danas ponovila kako su i zastupnici i struka godinama upozoravali da su zakoni koji dolaze iz Vlade neprovedivi. Između ostaloga u srpnju, kada se ispostavilo da su tisuće potencijalnih korisnika inkluzivnog dodatka umrle prije nego što im je država izdala rješenje. Više od 100.000, tvrdi Vlašić Iljkić, na završetak postupka čeka daleko dulje od zakonom propisanih 15, odnosno 30 dana, a socijalni radnici su se, umjesto da posjećuju obitelji koje ih trebaju, prisiljeni baviti administrativnim poslovima što sve skupa, kaže, otkriva potpuni kaos u sustavu socijalne skrbi.
"Nedopustivo je da Ministarstvo ne provodi vlastite zakone. Ako im poticaj nije bio to što je u međuvremenu umrlo 15.000 ljudi, ne znam što bi ih moglo potaknuti", kazala nam je Vlašić Iljkić. Ova zastupnica upozorava i kako je odavno jasno da će sudovi početi donositi ovakve odluke jer je, kaže, sudske postupke već odavno prošao institut osobne invalidnine, koji je s donošenjem novog zakona, zajedno s još tri kategorije, ušao u inkluzivni dodatak. Da je tomu tako govori i odluka Ustavnog suda s kraja prošle godine, koji je dao za pravo nasljednici koja je tražila da se nastavi postupak priznavanja osobne invalidnine njezinoj majci, koja je preminula prije nego što joj je stiglo rješenje Ministarstva koje je čekala punih godinu dana. Ustavni sud je u tom postupku dao za pravo njezinoj kćeri, a Visokom upravnom sudu naložio da ujednači praksu u ovakvim slučajevima, što bismo sad, nakon Piletićeve žalbe, konačno trebali i dočekati i u drugim sličnim slučajevima.
Marija Budimir, odvjetnica koja je izborila ovu važnu odluku na Ustavnom sudu upozorava istodobno da bi Visoki upravnio sud, ako bi rješavajući Piletićevu žalbu išao protiv tumačenja vlastitog Mirovinsko-invalidsko-zdravstvenog odjela iz 2011. godine. "Budu li išli protiv tog stava, takva bi odluka išla na štetu nasljednika i praktički bi bila protivna Ustavu", komentirala nam je ova ova odvjetnica.