Europska unija postavila je pred Bosnu i Hercegovinu čvrsta pravila kojih se zemlja mora pridržavati ako želi računati na financijska sredstva iz Plana rasta vrijedna 976,6 milijuna eura, a takav potez otkriva kako su u EU itekako svjesni situacije kako se reformski napredak zemlje, koja je kandidat za članstvo u EU, može ostvariti isključivo kroz financijski segment koji će biti opipljiv, ali i uvjetovan prethodno napravljenim iskoracima.
Preduvjet
U prijevodu prvo reforme, a tek onda novac; pri čemu formula kojom su se vodili u Bruxellesu očito upućuje na sazrelo mišljenje da će ekonomski pokazatelji tijekom procesa pregovaranja EU-a uvelike diktirati raspoloženje stanovništva prema članstvu, ali i spremnost političkih stranaka da se uhvate ukoštac s očekujućim bolnim, ali dugoročno isplativim reformama. Dakle, ovakav uvjetovan pristup europskom novcu otkriva da Europska unija želi da prilikom pristupanja Bosna i Hercegovina ima spremnije i konkurentnije gospodarstvo prilagođeno visokim standardima, bolje poslovno okružje i kvalitetnije obrazovanje te u konačnici dovoljno osnažen BDP po stanovniku koji će se reflektirati u standardu kupovne moći. U ovom trenutku situacija nije obećavajuća s obzirom na standard stanovništva koji je na europskom začelju, a na ruku ne ide ni činjenica da smo u izbornoj godini koja tradicionalno odvlači energiju na pozicioniranja, sučeljavanja, zaoštravanje retorike...
Rezultati Europskog programa usporedbe cijena i BDP-a pokazuje da je BDP po stanovniku u BiH, izražen u standardu kupovne moći u 2024., iznosio 35% prosjeka EU 27, dok je stvarna individualna potrošnja po stanovniku u standardnoj kupovnoj moći u istoj godini iznosila 42% prosjeka EU-a. Ostale zemlje kandidati su ispred nas. Primjerice, Crna Gora s postocima od 53 posto prosjeka EU-a u kontekstu BDP-a po stanovniku, odnosno 70 posto kada govorimo o stvarnoj individualnoj potrošnji, Srbija s 52 odnosno 56 posto, Sjeverna Makedonija s 42 odnosno 49 posto, Albanija s 42 odnosno 47 posto prosjeka EU-a. Kako bi dobila pristup sredstvima iz Plana rasta, BiH je nakon mukotrpnog pregovaranja i usuglašavanja stavova ipak uspjela izraditi Reformsku agendu, dokument s popisom reformi koje treba ispuniti, a koji je Europska komisija krajem godine odobrila, oslobađajući potencijalna ulaganja u vrijednosti do 976,6 milijuna eura u zamjenu za reforme u okviru Plana rasta EU-a. Šef Izaslanstva EU-a i posebni predstavnik EU-a u BiH Luigi Soreca nedavno je svojoj kolumni predstavio osnovne karakteristike Reformske agende koja je na 161 stranici pobrojila sve obveze koje je BiH preuzela, a koje su podijeljene na četiri ključna područja. - Međutim, suštinski se svodi na jednostavan prijedlog vlastima ove zemlje – napravite promjene u korist građana, a mi ćemo osigurati financijsku podršku za njihovu realizaciju - naglasio je Soreca. Poručio je kako svaki završeni reformski korak prati odgovarajući iznos investicija. Bez reformskih koraka BiH neće, dodao je, dobiti sredstva u iznosu od 976,6 milijuna eura izdvojenih u okviru Plana rasta. A sama Reformska agenda pruža odgovor na brojne izazove koji danas stoje pored BiH u smislu ekonomske situacije, a pod uvjetom da vlasti na svim razinama budu ispunjavale reforme u okviru sva četiri tematska područja, nagrada će biti novac, ali i opipljive koristi za građane i poslovnu zajednicu.
Brojne/bolne reforme
Prvi segment je zelena tranzicija koja se odnosi se na transformativni proces prelaska na održivo, klimatski neutralno i ekološki prihvatljivo gospodarstvo i društvo. Također, pod prvim ključnim područjem je i digitalna transformacija, koja se odnosi na osnaživanje infrastrukture i usluga, što je ključno za povećanje učinkovitosti i dostupnosti javnih usluga, kao i za osiguranje konkurentnosti na digitalnom tržištu. Drugi segment čine reforme vezane uz razvoj privatnog sektora i poslovnog okružja koje bi trebale značajno doprinijeti rastu gospodarstva u Bosni i Hercegovini, osiguravanjem poticajnog poslovnog okružja u cijeloj zemlji, kao i pružanjem financijske podrške malim i srednjim poduzećima. Stabilno i predvidivo poslovno okružje te jasan i transparentan regulatorni okvir povećavaju povjerenje i omogućuju tvrtkama da planiraju i ulažu s većom sigurnošću. Reforme koje pojednostavljuju registraciju tvrtki, olakšavaju trgovinu i usklađuju domaće zakone sa standardima EU-a čine Bosnu i Hercegovinu privlačnijom destinacijom za strana ulaganja. Treći segment ima naglasak na tržištu rada, obrazovanju i sustavu socijalne zaštite. Sve zajedno čini jedno od najvažnijih tema za dugoročno suočavanje s izazovima u smislu zapošljavanja, ali i demografije i dugoročnog opstanka. U konačnici četvrta ključna oblast donosi reforme u okviru temeljnih pitanja, počevši od borbe protiv korupcije pa do ukupnog jačanja borbe protiv organiziranog kriminala. Godina koja je pred nama, uslijed činjenice da je izborna, donosi brojne izazove u smislu nepostojanja definitivnog odgovora na pitanje hoće li zemlja uspjeti napraviti reformski iskorak koji će na svojoj koži osjetiti stanovnici zemlje. Polarizacija i zaoštravanje retorike nešto je što će sve više zaokupljati medijski i politički prostor kako se budemo približavali listopadu...•
42
Stvarna individualna potrošnja po stanovniku BiH u standardnoj kupovnoj moći iznosila 42% prosjeka EU-a
4
Reformska agenda pruža odgovor na brojne izazove koji danas stoje pred Bosnom i Hercegovinom, i to kroz četiri tematska područja
2026.
Godina koja je pred nama, uslijed činjenice da je izborna, donosi brojne izazove u smislu realne mogućnosti za napraviti reformski iskorak
EU želi da prilikom pristupanja BiH zemlja ima spremnije i konkurentnije gospodarstvo prilagođeno visokim standardima, bolje poslovno okružje i kvalitetnije obrazovanje te u konačnici dovoljno osnažen BDP
Otvori KEKS Pay
