U Interpretacijskom centru Parka prirode Hutovo blato održana je tematska radionica u sklopu EU projekta "MoWaCLIM", koja je okupila stručnjake iz područja poljoprivrede, vodoprivrede i zaštite okoliša iz Hrvatske, BiH i Crne Gore. Cilj radionice bio je razmijeniti znanja i iskustva o izazovima klimatskih promjena te predstaviti najnovije rezultate istraživanja u dolini Neretve. Park prirode Hutovo blato u okviru projekta ima ključnu ulogu u praćenju biološke raznolikosti i vodenih ekosustava.
Praćenje riba i biljaka
Kroz projekt se provodi plan praćenja s posebnim naglaskom na ribe i biljni svijet kao pokazatelje promjena u okolišu, priopćeno je iz JU Park prirode Hutovo blato. - Praćenjem tih vrsta moguće je pravodobno prepoznati promjene koje nastaju pod utjecajem klimatskih promjena i antropogenih pritisaka, poput zaslanjenja, promjena u dotoku vode ili degradacije staništa - izjavila je Irena Rozić, direktorica Parka. O važnosti riba kao bioindikatora govorio je dr. sc. Jerko Pavličević, dok su dr. sc. Zdravka Sever i dr. sc. Tvrtko Jelačić iz Hrvatske agencije za poljoprivredu i hranu predstavili rezultate istraživanja o agrumima i kartiranju područja doline Neretve. Petar Maleta iz regionalne razvojne agencije DUNEA objasnio je kako projekt ima za cilj povećanje otpornosti poljoprivredne proizvodnje na klimatske promjene. - Kroz projekt će se napraviti monitoring voda, monitoring poljoprivrednih parametara i bioraznolikosti, na osnovi čega ćemo napraviti jednu digitalnu platformu HydroAgroCloud i strategijske smjernice koje će se moći primijeniti za cijelo ovo područje, i u BiH i u RH - istaknuo je Maleta. Mag. turism. cult. Ivan Župan iz Dubrovačko-neretvanske županije naglasio je važnost provedbe inovativnih i ekološki prihvatljivih rješenja u poljoprivrednoj proizvodnji, a o integriranom pristupu monitoringu voda i poljoprivrede govorila je dr. sc. Svjetlana Stanić-Koštroman iz Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede HNŽ-a. - Naše aktivnosti usmjerene su na uspostavu sustava monitoringa voda, posebno zaslanjenja i pojave eutrofikacije, tako da radimo i terenska istraživanja u poljoprivrednim praksama u delti Neretve na području BiH i kvaliteti vodnih tijela na ovom području. Radimo na uspostavi digitalne platforme koja će objediniti sve podatke o stanju voda i poljoprivredne prakse, s obiju strane granice, te tako uspostavljamo dugoročan, održiv sustav koji će osigurati održivo upravljanje vodama i poljoprivredom na ovom području - istaknula je Stanić-Koštroman.
Problem zaslanjenja
Mag. ing. aedif. Iva Aljinović s Fakulteta građevinarstva, arhitekture i geodezije Sveučilišta u Splitu predstavila je nove pristupe u praćenju zaslanjenosti estuarija Neretve, ističući kako upravo sustavno praćenje i interdisciplinarna suradnja daju najbolje rezultate. - Od 2019. godine se kao fakultet intenzivno bavimo problemom zaslanjenja i proučavamo ga kroz korito rijeke Neretve i kroz sam obalni vodonosnik.
Ovaj put smo se bazirali na dio projektnih aktivnosti koji se odnosi na poboljšanje sustava monitoringa zaslanjenja kroz samo korito rijeke Neretve. To je novi sustav koji smo mi proveli, temeljen je na temperaturnim senzorima, koji može detektirati slani klin na samom profilu Metković most te odrediti količinu slatke vode na samom profilu, a to je količina slatke vode koja je dostupna za navodnjavanje - istaknula je Aljinović.